 Slanje molbe za informaciju putem e-maila traje nekoliko minuta, ali zakonom to više nije dozvoljeno. Jedini legalan put do podataka duži je za barem nekoliko sati. Nakon printanja, predviđeno je kovertiranje, zatim odlazak na adresu nadležne institucije, pa onda njihov pečat kao potvrda da je molba zakonski prihvatljiva.
"Dok dobijete papir koji vam treba: izjeo vuk magarca, što bi rekli", kaže Emir Đikić, Transparency International BiH. Osim vuka i magarca, i golubovi pismonoše mogli bi pronaći svoju ulogu u novom zakonu, s obzirom na to da je rok za odgovor na molbu čak 15 dana.
"Ako se informacija ne objavi u pravo vrijeme ili kada je to potrebno, kada je ona aktuelna, ona više nema smisla", smatra Tarik Lazović, novinar Dnevnog avaza.
Ministarstvo pravde BiH nadležno je za Zakon o slobodi pristupa informacijama. U ministarstvu je potpuna konfuzija. Fazila Musić, pomoćnica ministra pravde kaže da ni dosad nismo komunicirali putem faksova ili mailova. Na našu konstataciju da smo i izjavu s njom dogovorili putem faksa, gospođa Musić je rekla da su novinari izuzetak u načinu komunikacije. Ali, samo nekoliko minuta poslije kaže da novinari mogu samo pod istim uvjetima kao i drugi imati slobodu pristupa informacijama.
S obzirom na ovakvu konfuziju, zastupnici u državnom Parlamentu trebalo bi da budu posebno oprezni kad budu odlučivali o izmjenama Zakona.
"Ja mogu podržati samo promjene koje idu u pravcu ubrzanja tog procesa i pojednostavljena procedure", izjavio je Šefik Džaferović, zastupnik SDA u Parlamentu BiH.
Zastupnik SDS-a Mirko Okolić ima drugo mišljenje. "Vjerovatno je neko predložio da to ne ide mailom zato što ta komunikacija u BiH još uvijek nije uređena", kaže Okolić.
"Ja se ne bih u to miješao, to je stvar onog ko raspolaže informacijama", smatra Velimir Jukić, zastupnik HDZ-a.
Ne bi bio prvi put da se pojedini parlamentarci ne miješaju u svoj posao, kao što ne bi bio prvi put da neke institucije ne poštuju Zakon o slobodi pristupa informacijama. Njegovim izmjenama i dopunama za to su predviđene novčane kazne.
"Ukoliko informacija nije škakljiva, vi ćete nju sigurno dobiti, ali recimo: probajte tražiti neki ugovor o privatizaciji ili nešto slično, pa ćete tu naići na: baš me briga, plaćat ću kaznu", kaže Emir Đikić, iz Transparency International BiH.
Jasminka Džumhur, ombudsmen BiH izjavila je za Hayat TV da institucije vlasti često ne žele dati informacije, ili ih potpuno ograniče. "Dešava nam se i da tužilaštva ograniče informacije, iako taj dio ranije nisu proglasili na neki način dijelom informacija koje ne bi trebala biti dostupna javnosti", kaže gospođa Džumhur.
Mnistarstvo pravde trebalo bi da donese izmjene zakona do kraja godine. Ako ozbiljnije ne shvate svoj posao, golubovi pismonoše zaista bi mogli letjeti do nadležnih institucija, a mediji o tome izvještavati, kao o jedinom događaju na koji nisu zakasnili 15 dana.
Emir Skenderagić
 |
.jpg)
17°C 
20°C 
17°C 
15°C 
