Ministar Ramić se osvrnuo na jučerašnje ponovljene izbore u Srebrenici gdje će i u narednim godinama vladati oni koji negiraju genocid.
- Radi se o tome da u Srebrenici nije omogućeno da se ozbori održe na fer i demokratski način. Prije svega iz razloga, o Srebrenici će odlučivati oni koji ne borave u Srebrenici, nego oni koji većinu vremena borave u Srbiji ili su davno nekad iselili iz Srebrenice. Na to sve je ukazivala Inicijativa “Moja adresa: Srebrenica”, pokušavalo se to riješiti u prvobitnom postupku prije zvaničnog termina izbora, a onda se nadalo da će se kroz institut žalbe na tu odluku o rezultatima izbora, izborna komisija uvažiti opravdane prigovore. Nažalost, nije se to desilo – kazao je Ramić.
Inicijativa “Moja adresa: Srebrenica” dobila je značajan broj glasova za općinsko vijeće, međutim ne planiraju prihvatiti mandate.
- Dakle, radi se o tome da su njima pripali glasovi na biračkim mjestima koja nisu poništena i to su ti rezultati. Oni nisu učestvovali na ponovljenim izborima iz razloga ono što bi uticalo na izborni proces, a to su glasovi koji su trebali pristići putem pošte, nisu izbrojani. I to je jedna nelogična situacija u kojoj vi imate ponovljene izbore, imate u Sarajevu u kovertama pristigle glasove putem pošte, CIK ne dozvoljava da ti glasovi uđu u konačan rezultat. Oni su procijenili da ne mogu dobiti više od onoga šta gube, a čovjek kada gubi dostojanstvo onda gubi najviše. Tako da su oni u ovom slučaju pokušali sačuvati svoje dostojanstvo i pokušali kroz ovaj proces da ukažu na sve probleme koje imaju i u Srebrenici i generalno kroz primjenu izbornog sistema ovakav kakav je u Bosni i Hercegovini – smatra ministar.
On smatra da je bilo logično da Ustavni sud BiH prije održavanja izbora kroz privremenu mjeru donese odluku da se sačeka sa održavanjem izbora, dok se ne omoguće uslovi da svaki onaj koji želi glasati za Srebrenicu ima pravo da glasa, i da mu se omogući učešće u izbornom procesu.
- Nažalost, Ustavni sud nije postupio u tom nekom predviđenom sistemu prije održavanja izbora. Očekujemo da će oni ipak donijeti odluku koja će zadovoljiti interese, ne same Inicijative, nego interese građana, kako bi se omogućilo u ovoj zemlji, svi koji su državljani da imaju pravo da budu birani i da biraju, što nažalost, nije slučaj u Srebrenici – istakao je Ramić.
- Ne postoji veći rezultat genocida od toga da tu općinu danas vodi čovjek koji negira da se uopšte desio genocid, i da ima takvu skupštinsku većinu. Dakle, institucije nisu uradile ništa po tom pitanju. Ni institucije Međunarodne zajedince, a država BiH ovakva kakva je koncipirana nije ni u mogućnosti da to uradi. Oni koji su bili dio skupštinske većine od 2016. do 2020. godine, svjedoci su da to ne znači ništa, osim možda boljeg statusa par ljudi koji će imati neki odbornički paušal ili neku nadoknadu. Za život građana to ne znači ništa. Ne mislim da je aktuelni načelnik, gospodin Grujičić, donio neki poseban prosperitet niti građanima Srbima na području Srebrenice, on je jednostavno sa svojom retorikom, sa svojim načinom djelovanja, odbio sve potencijalne investitore u Srebrenici, sve one koji volei poštuju Srebrenicu i učinio tu sredinu poprilično neperspektivnom za mlade generacije. Nadam se da će Ustavni sud reagirti na odgovarajući način i da će ta borba koju vode ljudi u Inicijativi dati neki rezultat. Svjesni su svih izazova koji predstoje. Od sukobljavanja sa institucijama sistema RS-a ili od eventualnih krivičnih progona, očigledno je da su oni spremni suočiti se sa posljedicama – smatra Ramić.
Brojni su primjeri diskriminacije Bošnjaka u Srebrenici ali i cijelom entitetu RS, međutim diskriminacija u zapošljavanju povratnika prednjači u odnosu na druge diskriminatorne oblike koji su prisutni u povratničkim sredinama.
- Mi smo tamo nažalost u situaciji da se ne poštuje Ustav BiH, ni Ustav RS-a, koji garantuje neku proporcionalnu zastupljenost shodno popisu stanovništva iz 1991. godine, a onda su nakon toga usvojeni zakoni u entitetskom parlamentu koji predviđaju implementaciju te zastupljenosti u institucijama sistema u skladu sa rezultatima posjednjeg popisa gdje imate većinu Bošnjaka u Srebrenici, a da oni nisu nikakva većina, niti u policijskoj stanici, organima uprave, niti u bilo kojem javnom preduzeću. Očigledno je da ti zakoni služe onako da se pokaću da ih imamo, ali u praksi se oni ne primjenjuju. Protiv tog oblika diskriminacije moguće je boriti se u ovom demokratskom sistemu jedino glasanjem i olovkom. Ali, ukoliko vam u ovom slučaju Centralna izborna komisija onemogući da vi glasate, onda vi imate jedini mogući način da pozovete na bojkot takvih izbora, i da na taj način privučete pažnju i međunarodne javnosti i institucija na nivou BiH. Taj slučaj je nažalost prisutan širom entiteta RS, postoje različiti oblici diskriminacije, i ja se iskreno nadam da će ovakav vid borbe onih koji su dobili mandate u Srebrenici, dati neku vrstu motivacije i u drugim sredinama širom RS-a, da pokažu neku volju da se bore protiv diskriminacije – kazao je, između ostalog, Edin Ramić, federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice.
(Ismar Imamović)
Video pogledajte i OVDJE.
