ADIS ELIAS FEJZIĆ PRVI JE BH DOKTOR NAUKA ZA SKULPTURU: STEĆAK JE ZA MENE ONO ŠTO NIJE ZA DRUGE

Adis Elias Fejzić (Addis) prvi je bosansko-hercegovački doktor nauka za skulpturu. Doktorirao je u Australiji, na temu “STEĆCI”. Najveći problem tokom studija bio je taj što je bio jedan od vrlo rijetkih australskih doktoranata bez stipendije.

Piše: Amina Bešo

  • Moje istraživanje na Queensland College of Art je moglo biti ili doktorat nauka (PhD) ili doktorat vizualnih umjetnosti (DVA). Po mišljenju nekih ocjenjivača ja sam ustvari uradio oboje iako je rad odbranjen i zvanično priznat kao PhD.“

U svom istraživačkom radu Addis analizira tradicionalnu ‘umjetnost Stećka’

Iako, po obrazovanju, prvenstveno skulptor, Addis je vizualni umjetnik široke lepeze stvaralačkih interesovanja – pored sulpture u kamenu i drugim (ne)tradicionalnim materijalima, njegov umjetnički opus obuhvata i radove u polju grafike, slikarstva, kaligrafije te grafičkog i industrijskog “dizajna”.

Ljubav prema umjetnosti je naslijedio.

  • Talent i sklonost ka umjetnost su sastavni dio mog genetskog koda i dio mog odgoja.

Medutim profesori kiparstva, Luka Ilić i Stijepo Gavrić, su (mi) otkrili moj dar za vajarstvo. Trebalo mi je neko vrijeme da  se ‘snađem’, i da uz rad i sam postanem svjestan tog ‘novog’ kvaliteta i kapaciteta. Ljubav za skulpturu je postala jača i onda sam maturirao, a kasnije diplomirao, magistrirao i doktorirao kao skulptor, ali danas profesionalno funkcionišem i kao grafički i produkt dizajner, i kao slikar – kaže Adis Fejzić.

Posebnu pažnju Adis posvećuje stećcima. Svjestan je kaže njihovog nemjerljivog kulturno-historijskog značaja. Stećci su mu pomogli u dekodiranju i definiranju  interpretacije ‘izvornog’ i savremenog bosanskog identiteta. U početku su mu stećci bili interesantni kao

bosansko kulturno naslijeđe ali onda ih je  počeo više proučavati kao kamene skulpture, a ne samo kao staro grobno kamenje.

  • Pred sami kraj mog obrazovanja u Umjetničkoj školi, u sklopu maturskog rada, počeo sam se baviti tzv tehnikom direktnog klesanja kamena. Nisam o toj tehnici, njenoj povijesti i metodama, mogao mnogo naučiti ni u srednjoj školi ni kasnije na Akademiji jer su svi moji učitelji/profesori bili posvećeni drugim  tehnikama i drugim materijalima. Tek kasnije, kad su se otvorile granice nakon rata, mogao sam učiti i proučavajući radove starih majstora izbliza i otkriti rijetke strane tekstove o direktnom klesanju. Na našem prostoru najbliži tome što sam ja tada pokušavao naučiti je bio Arfan Hozić (jedan od naših najboljih skulptora kojeg nažalost nikada nisam sreo) – kaže Fejzić.
Hayat

Njegova opsesija tehnikom direktnog klesanja se pretvorila u magistarsko istraživanje koje mu je zatim otvorilo nov i dublji pogledu na/u stećak. ‘Odjednom’ je stećak vidio baš onako kako Mak Dizdar, opisuje svoje prosvjetljenje: „Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem’ i u njemu nisu drugi umjeli ni znali vidjeti…”

  • Ova Makova rečenica je i najkraći mogući sažetak mog doktorskog istraživanja posvećenog umjetnosti stećaka, na Queensland college of Art, Griffith University (Brisbane, Austraija). Važnost ovog istraživanja na teorijskoj ravni je u tome što donosi novo i dublje objašnjenje stećka kao kamene skulpture a ne samo kao bosanskog srednjovjekovnog nadgrobnjaka. Na praktično-kreativnoj ja sam umjetnik koji nakon pet stoljeća oživljava tradiciju u našem savremnom kontekstu. Ne pravim kopije postojećih tradicionalnih stećaka nego klešem nove – one koji govore o nama i koji ostaju u amanet za buduća vremena. Na ovaj način ja istovremeno postajem i ‘srednjovjekovni bosanski klesar’ i postmoderni skulptor koji tradicionalnu arhaičnu umjetnost redefinira u vlastitu umjetnički izraz i koncept.

Adis živi u Australiji i nije zaboravio svoju domovinu, kao ni njenu kulturu. 

Ključ koji oduvijek i svuda rješava najveći broj problema je kvalitetno obrazovanje i ulaganje u nauku. ‘Stranci’ to jako dobro znaju.

Nikad se ne smije zanemariti da inicijalno ‘nauku o stećcima’ nismo formulirali ‘mi’ nego ‘austrougari’ paralelno sa osnivanjem Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Interesantno je vidjeti kako se i kasnije uz čitav niz domaćih istraživača uvijek pojavljuju i neki ‘strani’ – kao što su npr Rudolf Kutzli i neizostavna Marian Wenzel –  britanka/amerikanka koja je životom i djelom postala bosanka veća od mnogih ‘rođenih’.

Među australskim naučnicima, umjetnicima i političarima sreo je mnoge koji žele bolje razumjeti i Bosnu i umjetnost stećaka. Koliko je Australiji stalo do stećaka pokazuje i to da su mu baš stećke odobrili kao temu za doktorat.

S druge strane mi, u Bosni i Hercegovini i pored povremene euforije i verbalne ljubavi prema stećcima vrlo malo te ljubavi vidimo na djelu. Društvo dopušta da mnoge nekropole propadaju u prirodnim okolnostima a mirno gleda i devastacije nekropola koje se čine građevinskom mašinerijom, ‘legalno’ usred bijela dana – bez značajnije reakcije sa akademskog nivoa a u potpunom odsustvu reakcije od strane policije i tužilaštva. Australci su npr 2013 godine u park ispred državnog Parlamenta u Canberri postavili Adisov(suvremeni) stećak, a 2016 UNESCO na listu svjetske kulturne baštine upisuje jedan broj nekropola sa stećcima.

Osnivanje Zemaljskog muzeja je otvorilo put istraživanju i zaštiti stećaka, a danas taj muzej s mukom preživljava. SFRJ odnosno SR BiH je propustila priliku da sa Šefikom Bešlagićem oformi instituciju za proučavanje stećaka.

  • Promovišem svoju Bosnu i Hercegovinu, promovišem zemlju i njenu/našu povijest i kulturu … 2015 godine sam posredstvom ambasada Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije na Architekture Week u Pragu predstavio i svoj rad u okviru prezentacije tradicionalnih stećaka. Moglo bi se reći da, povremeno, promovišem i više država – kaže Adis.

Međutim cini mi se da ja svojim radom ne promovišem državu. To bi bio contradictio in adjecto.

Neki od njegovih stećakastoje kao javne skulpture u Australiji Danskoj i Bosni. Promoviraju našu kulturu i ostaju da govore o nama u budućnosti.

Tu su i prve (historiji poznate)  portretne skulpture Kulina Bana i Kralja Tvrtka I Kotromanića, kao i portreti Batona Dezitijata i kraljice Teute … Zatim radovi u kojima se na autentičan način koristi bosanskim srednjovjekovnim pismom i ispisuje molitve na izvornim jezicima ‘Abrahamovskih’ religija a koje su najdirektnije oblikovale bosansku povijest i kulturu tokom proteklih stoljeća.

Stećak pod imenom B&Hierophany@terraavsralis.MMXIII.Addis je objektivno najvažniji rad kojim kreativno reinterpretira tradicionalnu umjetnost stećaka. Postavljen je 2013 u park ispred Australijskog parlamenta u Canberri u povodu obilježavanja dvadesetogodišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Australije i Bosne. Ova skulptura je kompozicija koja u sebi sažima mnoge karakteristike koje realno i potencijalno u sebi sadržava koncept stećka. Istovremeno ovaj bosanski australski ‘kam’ je zbir niza simbola i metafora kojima predstavljam (meta)fizičku  Bosnu i Hercegovinu, bosansko prisustvo u Australiji i dupli nacionalni identitet.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ODRŽAN 13. SKIJAŠKI KUP SREBRNA LISICA

0
U okviru zvaničnog kalendara takmičenja Ski saveza BiH u subotu 23.1. nedjelju 24.1. održan je 13. Skijaški kup Srebrna lisca u organizaciji ski kluba Bjelašnica.