To su, dodao je on, prije svega institucionalni mehanizmi unutar samog zatvora i nakon odsluženja kazne izvan zatvora.
- Taj dio je zakonski uređen na način da je on na dobrovoljnoj bazi, kroz rad sa psiholozima, odnosno sociolozima i defektolozima unutar samog zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u kojem ti povratnici odslužuju svoju kaznu. Nakon toga, dio koji je prepušten u ruke i na slobodnu volju odrasle osobe koja je odslužila svoju kaznu, jeste na centrima za socijalni rad ili eventualno porodičnim savjetovalištima – pojašnjava Ahić.
Po njegovim riječima, to su institucionalni mehanizmi kojim država zapravo pomaže osuđenicima, pa i ovakvih krivičnih djela, da se deradikaliziraju, odnosno da se resocijaliziraju i vrate ponovo u društvo.
Napominje da ni taj aspekt, nije dovoljan samo u smislu onoga što pruža društvo kroz svoje državne mehanizme. U svakom slučaju, tu dolazi u obzir i akademska zajednica, odnosno određeni programi koji se rade na samoj deradikalizaciji.
- Ono što bi mogli ocijeniti ili zaključiti, jeste da sami rezultati tog pokajanja, koji su ti ljudi, osuđenici imali, po rezultatima rada u protekle tri godine, možemo komparirati sa time da niko od njih do sada nije počinio niti jedan teži prekršaj ili krivično djelo, a kamoli djelo recidivizma, odnosno pokušaja povratka ka tim stranim ratištima. Tako da, s aspekta profesije i struke, bez obzira što je vrlo osjetljivo i pogotovo za ove grupacije koje se sada vraćaju iz samih zatvora iz Sirije i Iraka putem međunarodne pravne pomoći i dogovora s našom državom, jeste eksplicitno, ali nije prezahtjevno u smislu provođenja onoga što imamo institucionalno i onoga što imamo društveno, što bismo eventualno mogli očekivati – navodi Ahić.
Znači, dodaje on, ti rezultati rada u samim institucijama penalnog i postpenalnog karakreta zapravo “daju nam za pravo da kažemo da i ti eventualno programi koji se provode unutar samih zatvora i nakon odsluženja kazne, daju efekat“.
Ahić je kazao da postoji poseban i specifičan projekt koji provodi Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu u saradnji i sa određenim partnerima iz agencija za provedbu zakona, a nosi naziv “Definisanje faktora i procesa koji vode radikalizaciji, ekstremizmu i terorizmu u BiH – DeFRET“.
Pojašnjava da je to projekt iniciranja, odnosno zaključivanja faktora koji mogu dovesti do radikalizacije unutar određene populacije i onoga što vodi ka nasilnom ekstremizmu i terorizmu.
Provodi se na području, kako Federacije BiH, tako i na određenim produčjima u Brčko Distriku iz koji su bh. državljani najviše išli na strana ratišta.
- Osnovni cilj ovog projekta jeste jasno i precizno utvrditi koji su to faktori koji dovode do same radikalizacije, sa naučnog aspekta, naših građana kako onih koji su imali doticaj s radikalizacijom i otišli na strana ratišta, tako i onih koji nisu imali doticaja, ali se nalaze u toj populaciji koja bi eventualno mogla biti radikalizirana u nekom slučaju vrbovana ili regrutovana za neke ekstremističke aktivnosti – istaknuo je Ahić.
Napomenuo je da im Federalna uprava policije, te kantonalne policijske uprave pružaju saradnju na ovom projektu.
