ALARMANTNI PODACI: STOPA NATALITETA U BIH NAJNIŽA U EVROPI

Stopa nataliteta u BiH je najniža u Evropi, budući da statistički na jednu ženu dođe 1,3 djece, a evidentan je i veliki problem odlaska mladih, upozorila je danas direktor Populacionog fonda UN Istočne Evrope i Centralne Azije Alana Armitaž.

Armitaževa je ukazala da je u ovom regionu došlo do dramatičnih promjena kada je riječ o demografskim promjenama, jer se sve manje ljudi odlučuje da ima više djece ili da ima djecu uopšte.

– Manje djece znači da stanovništvo u Jugoistočnoj Evropi postaje sve manje i starije, tako da su vlade u ovim zemljama zabrinute zbog ovog problema koji može dovesti do toga da infrastruktura države postane neodrživa – rekla je Armitaževa na dvodnevnoj konferenciji “Populacijska dinamika, ljudski kapital i održivi razvoj u Jugoistočnoj Evropi”, koja je počela danas u Sarajevu.

Prema njenim riječima, rješenje je stvaranje okruženja koja su pozitivna i podsticajna i u kojima mladi žele da žive, mogu da ostvare ambicije, te izgrade budućnost kakvu žele.

Ona je istakla da region Jugoistočne Evrope ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih globalno, dodajući da se u ovim zemljama veliki procenat mladih ne obrazuje, a nisu ni zaposleni, zbog čega nastoje da odu.

Armitaževa je navela da u zemljama Jugoistočne Evrope ima mnogo talentovanih mladih, ali je potrebno naći način za iskorištavanje njihovog potencijala.

Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović ponovio je da se BiH susreće sa negativnim trendom odlaska mladih, ali i građana srednje dobi, koji odlaze u razvijene zemlje radi pronalaska posla i boljih mogućnosti.

Prema njegovim riječima, iz BiH odlaze ne samo oni koji nemaju posao, već i oni koji su imali zaposlenje u zemlji, ali idu za većim mogućnostima jer su plate male.

– BiH u saradnji sa UN i drugim nevladinim organizacijama pokušava da da odgovor na ovo izazovno i teško pitanje. Nismo srećni što se nalazimo u samom vrhu kada je riječ o odlasku, prije svega, mladih iz BiH – rekao je Osmanović.

Prema njegovim riječima, u rješavanje ovog problema moraju se uključiti svi nivoi vlasti u BiH.

Osmanović je rekao da je u BiH potrebno izraditi strategije koje se odnose na ekonomski razvoj, populaciju, poboljšanje zdravstvene zaštite, obrazovnog sistema, kojim bi mladima bilo ponuđeno ono što očekuju, a to su veće mogućnosti.

– Nakon zaključaka sa ove konferencije, održaćemo sastanak sa predstavnicima resornih ministarstava u zemlji kako bismo radili na izradi konkretnih strategija koje mogu dati konkretna rješenja – rekao je Osmanović.

Vođa istraživačkog tima Instituta za demografiju u Beču Tomaš Sobotka rekao je da se zemlje Jugoistočne Evrope suočavaju sa velikim smanjenjem broja stanovnika, ali i njihovim starenjem.

– Uzrok je niska stopa fertiliteta, kao i odluka mladih da odu iz svoje zemlje kako bi pronašli zaposlenje i formirali porodicu u drugim regijama – istakao je Sobotka i dodao da neke zemlje u regionu imaju trendove emigracije, bez obzira što je u zemlji zabilježen znatan ekonomski razvoj.

Prema njegovim riječima, potrebno je stvoriti prijateljsko društvo koje će biti usmjereno na porodicu i mlade, zbog čega je potrebna bolja ekonomija.

Sobotka je naveo primjer Estonije koja u posljednjih nekoliko godina omogućava da oba roditelja odu na porodiljsko odsustvo na dvije do tri godine i da tokom čitavog odsustva primaju punu platu, a mogu i povremeno da rade.

Ova konferencija okupila je predstavnike vlasti, akademske zajednice, civilnog društva, UN i drugih međunarodnih multilateralnih institucija u Jugoistočnoj Evropi.

Organizator Konferencije je Populacioni fond UN u saradnji sa Ministarstvom inostranih poslova u Savjetu ministara u tehničkom mandatu, Savjetom za regionalnu saradnju i Ekonomskom komisijom UN za Evropu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE