ALEMA BOSTANDŽIJA JE PET GODINA TRPJELA NASILJE: JA SAM NJEGOV ZATVORENIK, VRAĆAL SAM MU SE ZBOG STRAHA

Alema Bostandžija pet godina trpjela je porodično nasilje, nakon bezbroj pretrpljenih udaraca, trauma, prijava policiji i zabrana pristupa njenom suprugu Adnanu Tahiroviću u kojeg je prije nekoliko dana kako bi odbranio kćerku pucao Alemin otac, sada pokazuje rane koje joj je nanio suprug sa kojim ne živi skoro dvije godine.

Alema, vidno potresena, u domu svojih roditelja, i gdje je prije nekoliko dana u jutarnjim satima “upao” njen muž, pokazuje pregršt nalaza ljekara, otpusnica iz bolnice nakon pretrpljenih udaraca, policijskih zapisnika, te sudskih zabrana prilaska.

  • On je vršio nasilje nada mnom. Na početku veze bilo je lijepo, ali onda je on pokazao pravo lice. To je čovjek koji voli da maltretira druge, da ih tuče, da im nanosi bol, on se time hrani. Kada sam rodila stariju djevojčicu, on me nakon samo dvije sedmice istukao, a potom je prijetio da će bebu baciti kroz prozor – priča Bostandžija.

Alema je nekoliko puta nakon pretrpljenih udaraca smještena i u Sigurnu kuću koju je ubrzo zatim i napuštala zbog prijetnji njenog muža da će joj ubiti roditelje.

Faktor
  •  Vraćala sam se njemu zbog straha, upravo od ovog sam strahovala. Policija pita zašto sam mu se vraćala, ja njima kažem da moram zbog prijetnji i evo do čega je došlo. Ja sam prije nekoliko dana zvala i rekla policiji da mi je prijetio da će me ubiti, da će me zaklati, da mi je na telefon repetirao pištolj. Moj otac je sad nevino optužen, on je mene samo branio. To je čovjek koji je prije četiri dana u penziju otišao, a vidite gdje je danas zbog jednog nasilnika, siledžije. Ovo mu nije prvo djelo – kaže Alema, piše Faktor.

Ističe kako je Tahirović imao veliki broj sudskih zabrana, ali da je svaku od njih prekršio.

  •  Ja sam njegov zatvorenik godinama, nisam smjela hodati nigdje, nađe me i istuče. Sud mu izrekne novčanu kaznu ili kaznu zatvora i onda kažu kako ga ne mogu naći, pa mene pitaju znam li gdje je. Njemu očito niko ništa nije mogao. Policija zna koliko sam ga puta prijavila za držanje oružja, koliko puta mu je pronađeno oružje… , koliko ljudi je zlostavljao, povrijedio. Zašto se čekalo do ovog trenutka da se osudi nevini čovjek jer moj otac je nevin čovjek. A Adnan samo hoće mene da ubije – priča Alema, dodajući da je svaku njegovu prijetnju ozbiljno shvatala.

Alema ističe kako je sistem zakazao i da je ona ogorčena što je dovedena u ovu situaciju.

  •  Borit ću se za svoju djecu i za sebe, a kako dalje, ja ne znam – kaže kroz suze Alema.

Menadžerica Sigurne kuće Mubera Hodžić-Lemeš ističe da postoji određeni broj slučajeva gdje se radi o ekstremno agresivnim osobama koji su pored nasilja u porodici poznati po činjenju i drugih krivičnih djela.

Faktor

– Radi se o osobama koji najčešće potječu iz porodica u kojima su kao djeca bili izloženi nasilju koje je postalo usvojeni model ponašanja i prema vlastitoj porodici.  Osim toga često su to osobe sklone ovisnostima te je rješavanje ovih slučajeva veoma kompleksno i zahtijeva multisektorsku saradnju i angažman većeg broja institucija sistema. Važno je istaknuti nužnost psihosocijalnog tretmana počinioca nasilja u porodici. Ukoliko izostane rad sa nasilnikom, mi pratimo nastavak nasilnog odnosa u toj porodici i ponovni recidiv u Sigurnu kuću – navodi menadžerica.

Ističe da se žene vraćaju u porodicu u nadi da će biti bolje i u želji da sačuvaju brak. 

– Treba otkriti uzroke zbog kojih dolazi do nasilja i treba pomoći. Jasno je da u nekim slučajevima nasilje ne prestaje kada žena odluči napustiti počinioca, naprotiv, nekada ono postaje još teže. Stoga bi rad sa nasilnicima kao i sankcionisanje nasilja kao krivičnog djela trebalo biti u većem fokusu interesovanja i angažmana sistema – kaže Hodžić-Lemeš.

Menadžerica Sigurne kuće navodi kako žene nasilje trebaju prekinuti čim prije.

– Nasilje treba prekidati odmah kada se počne dešavati, neće biti bolje i neće prestati samo od sebe. Imamo primjere iz prakse da nasilje neće prestati ako nema tretmana i ako nema pomoći nasilnicima, jer onda oni postaju samo ozbiljniji u činjenju svojih dijela. Treba iskoristiti sve mehanizme zaštite – kaže menadžerica Sigurne kuće.

Ističe da ima smisla prijaviti nasilje i da ima smisla potražiti pomoć jer se to isplati, ali je dugotrajan proces.

– Sve institucije treba da rade na ovom problemu, da se provodi strožija politika, da se više priča, da se više reagira, da se sa nasilnicima više radi. Sistem treba da bude strožiji i da zaustavlja nasilnike i štiti žrtve – zaključuje Hodžić-Lemeš.

Svaka osoba koja trpi nasilje u porodici može se javiti anonimno na 033 222 000 za područje Kantona Sarajevo i na broj 1265 za Federaciju BiH. Ovaj telefon ima 24-satnu saradnju sa svim institucijama sistema i omogućava brzu i efikasnu zaštitu žrtava nasilja u porodici, može se prijaviti bilo koji oblik nasilja u porodici.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE