ALJOVIĆ ZA HAYAT: VAKCINACIJA JE VAŽNA JER SU POSLJEDICE KORONAVIRUSA NEKAD TEŽE NEGO NAKON MOŽDANOG UDARA

Svijet se umorio od koronavirusa, ali virus, čini se, još se nije umorio. Mutacije koje donose sve zaraznije sojeve pozivaju na oprez i na to da se protiv pandemije borimo na sve dostupne načine. Vakcina je, kažu naučnici, i dalje najefikasniji način. Međutim, dostupne vakcine pravljene su tako da se bore protiv izvornog soja koronavirusa, a pitanje je koliko su efikasne protiv novijih sojeva. O tome smo razgovarali s Alimirom Aljovićem, doktorantom na Institutu za neuroimunologiju u Munchenu.

Šta na osnovu dostupnih podataka možemo reći o efikasnosti vakcina protiv omikron soja koronavirusa?

  • Moram napraviti razliku između dva načina istraživanja. Jedan su laboratorijska istraživanja koja nastaju u laboratorijskom okruženju i utvrđuju koja je efikasnost antitijela koja smo stvorili uslijed vakcinacije na neutralizaciju omikron soja u poređenju s deltom i izvornim virusom. A druga istraživanja su istraživanja stvarnog svijeta, šta je to što mi vidimo generalno u populaciji. Naravno, na početku je bilo mnogo lakše uraditi istraživanja koja se odnose na neutralizaciju antitijela jer mi samo uradimo eksperimente u laboratoriji, i ta istraživanja su pokazala da je omikron vrlo dobar u izbjegavanju ovih neutralizirajućih aktera. Međutim, naš imuni sistem u organizmu je mnogo kompleksniji od neutralizirajućih aktera i to je vrlo važno objasniti. Antitijela nisu jedini način zaštite, ona su tu da nas štite od pojave simptoma, ali da bismo se zaštitili od teških oblika bolesti, moramo se fokusirati na memorijski imuni sistem, odnosno na memorijske ćelije koje ubijaju ćelije zaražene omikron sojem, što sprečava širenje virusa unutar organizma. Ono što sada vidimo jeste da su vakcine i sada, kod omikron soja, dobre kod sprečavanja teških oblika bolesti i hospitalizacije. Međutim, zbog ove mogoćnosti omikron soja da zaobiđe neutralizirajuće faktore imamo i dalje simptomatske slučajeve, ali vidimo da vakcine vrlo dobro rade u stvarnom svijetu kod sprečavanja hospitalizacije i teških oblika. Nije svaka vakcinacija ista, tu govorim i o vrstama vakcina, ali i o tome je li neko primio jednu ili dvije doze vakcine. Ono što sigurno znamo, prema posljednjem izvještaju, jeste da su osobe koje su primile buster (treću) dozu najbolje zaštićene protiv hospitalizacije i teških bolest. To su naučnici otkrili, a vlade provode kampanje za primanje treće doze i u Njemačkoj, gdje ja živim, buster dozu dobilo je više od 45 posto populacije – ističe Aljović.

Ukazali ste na različitu efikasnost vakcine zavisno o tome koliko je doza neko dobio, ali postoje podaci koji pokazuju da nisu ni sve vakcijne jednako efikasne. Kineska vakcina proizvođača “Sinopharm” već je kod mutacije u delta soj pokazala manju efikasnost pa su države koje su stanovništvo vakcinisale isključivo tom vakcinom, kao što su UAE i Bahrein, naložile polovinom godine primanje treće, buster doze, ali nakon toga još jednu, četvrtu dozu vakcinama “Moderne” ili “Pfizera”. Smatrate li to ispravnom odlukom i kako mislite da trebaju postupiti naše vlasti s obzirom na to da je mnogo stanovništva i u BiH primilo “Sinopharmovu” vakcinu?

  • Moram reći da, kada je počela pandemija, nama su bile potrebne vakcine, nisu nam bile dostupne da ih biramo. Da bismo se zaštitili, morali smo se vakcinisati bilo kojom dostupnom vakcinom, što je ispravna odluka. U tom slučaju je veliki dio populacije je primio “Sinopharmovu” i to se u tom periodu pokazalo vrlo dobrom vakcinom, sačuvala je veoma mnogo života. Ali kako je vrijeme odmicalo i kako su podaci pristizali, “Sinopharm”, iako je efikasan, preporučen je od SZO-a,10, 52 nemamo dovoljno istraživanja kada govorimo o omikron soju koje govore o efikasnosti “Sinopharma” kod sprečavanja teških oblika bolesti, hospitalizacije i simptomatskih slučajeva.11,05 Ono što je važno napomenuti jeste to da postoje neka istraživanja koja pokazuju da inaktivirane vakcine u koje spada “Sinopharmova” nisu toliko efikasne u neutralizovanju, recimo, omikrona. Iz toga možemo isto zaključiti da, prema mom mišljenju, ta odluka da se preporuče dvije doze “Modernine” ili “Pfizerove” vakcine nakon “Sinopharmove” ima smisla. 11, 35 Ja mogu govoriti samo o podacima, a veliki problem sa “Sinopharmom”, za razliku od drugih vakcina, jeste to da se druge vakcine testiraju mnogo više, jer se testiraju na Zapadu gdje se izdvaja mnogo više novca za nauku i mi imamo mnogo više podataka koji nam govore o efikasnosti, naprimjer, “Pfizera” ili “Moderne” na omikron soj. Plašim se da podaci koje dobijamo u vezi sa “Sinopharmom” kasne. Stoga je grupa naučnika i ljekara ta koja na osnovu podataka s terena treba sugerisati vlastima treba li primiti jednu dozu neke od mRNK vakcina ili dvije doze. Ja zaista ne mogu konkretno govoriti o tome, jer nam trebaju podaci s terena. Bolnice i zavodi moraju voditi zapise o efikasnosti vakcina na terenu i moraju imati precizne podatke. Ako ih nema, onda se jedino u preporukama možemo voditi onim što su uradile druge države, umjesto, što bi bilo bolje, da koristimo vlastite podatke s terena – navodi Aljović.

Kakve su posljedice koronavirusa, pogotovo težih oblika bolesti, na mozak i kognitivne sposobnosti? Mnogo se ljudi žali na probleme s pamćenjem nakon prebolovanog koronavirusa?

  • Ljudi kada razmišljaju da se ne vakcinišu trebaju razmišljati o tome da posljedice dugoročnog COVID-a mogu biti veoma, veoma teške. Mi prema posljednjim podacima koji su zapravo alarmantni kod osoba, koje nisu bile vakcinisane i bile su hospitalizovane uslijed težih oblika, vidimo da te osobe imaju vrlo velika funkcionalna oštećenja mozga, što znači da imaju problem s pažnjom, imaju problem s pamćenjem, čak po novom istraživanju, u poređenju s osobama koje su preživjele moždani udar imaju veće kongitivna oštećenja. Mi uočavamo da su rezistentne ćelije u mozgu aktivirane, što znači da se one ponašaju kao da su u stanju neurodegeneracije, oštećenja mozga, i na taj način aktivacija tih ćelija u mozgu dovodi do pojave anksioznosti, depresivnosti, problema u orijentaciji. Ovo je još jedan dodatni razlog da se ljudi vakcinišu. Iako ste mladi i vjerujete da ćete lako prebolovati COVID, razmišljajte o drugim posljedicama. Nije dovoljno samo da preživite, važno je da budete i funkcionalni i tu ponovno podvlačim značaj vakcinacije – upozorava Aljović.

Ako biste ljude pitali koliko pandemija traje, najveći broj bi bez sumnje odgovorio – predugo. Ljudi su umorni i od novih sojeva i od preporuka za nove buster doze. Koja je poruka nauke onima koji bi najradije da dignu ruke od borbe protiv pandemije?

  • Ja se empatišem sa svim ljudima kojima je svega ovoga dosta, i ja se isto osjećam. Ali s obzirom na to da smo u pandemiji, moramo znati da nema jednostavnih rješenja. Mi se moramo adaptirati na osnovu podataka koje imamo. Vakcina je, naravno, rješenje i ona je do sada spasila milione života. Ono što je važno jeste to da ljudi znaju da će ovo jednog dana završiti. Virus će biti s nama, neće nestati, ali će postati endemski, što znači da će kružiti, ali neće imati tako velike posljedice po zdravstveni sistem. Ljudi trebaju shvatiti da, što se prije vakcinišemo, prije ćemo virus dovesti do tog stanja da bude endemičan. Moramo koristiti sva sredstva koja imamo, a vakcinacija je najbolje sredstvo. Ljudi isto tako trebaju znati da ne trebaju postavljati arbitrarni limit na broj buster doza. Ovo nije jedina vakcina koja ima buster doze. Znamo da skoro svaka druga vakcina koja se prima ima buster doze jer je normalan proces da antitijela u nekom momentu opadaju. Virus neće nestati sam po sebi, mi moramo uraditi sve što je do nas da ubrzamo proces završetka pandemije – zaključio je Aljović.

(Elma Begović-Omerašević)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OVA HRANA NAJVIŠE POTIČE RAST KOSE

0
Svako želi lijepu kosu, ali mnogo faktora određuje koliko brzo vaša kosa raste. Neki od njih su genetika, hormoni, ishrana...