ALMA ČOLO: RAZLOG ZA ODBIJANJE POKRETANJA REVIZIJE PRESUDE JE IZOSTANAK ODLUKE PREDSJEDNIŠTVA BIH

Legitimitet agenta Bosne i Hercegovine nije bio osnov za odbijanje revizije, već to što je Sud konstatovao da nema odluke Predsjedništva BiH da se pokrene postupak revizije presude.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
  • Ljudski smatram da je licemjerno tražiti od žrtve da predstavnik entiteta čija vojska i policija su učestvovale u genocidu daje odobrenje za nastavak procesa pred Međunarodnim sudom pravde u predmetu u kojem je utvrđeno da su vojska i policija entiteta RS počinile genocide – izjavila je u razgovoru za Fenu Alma Čolo, aktuelna zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Ona je kao savjetnica tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića u periodu od 2003. do 2006. godine, pratila postupak koji je Bosna i Hercegovina vodila pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) protiv SR Jugoslavije (kasnije Srbije i Crne Gore) radi kršenja UN Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Kao ugledna pravnica, Čolo je u razgovoru za Fenu dala svoje viđenje cjelokupnog postupka kojeg je BiH vodila protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, uključujući i pokušaj revizije presude.

U kojim okolnostima je BiH pokrenula postupak protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, kako je tekao i ko je pred Međunarodnim sudom pravde zastupao našu zemlju?

  • Republika Bosna i Hercegovina je 20. marta 1993. godine pokrenula postupak protiv Savezne Republike Jugoslavije u vezi sa kršenjem Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 9. decembra 1948. godine. Sva korespodencija Međunarodnog suda pravde sa Bosnom i Hercegovinom je obavljana putem agenta kojeg po članu 42. Statuta Međunarodnog suda pravde mora imati država koja je strana u sporu pred ovim sudom. U vrijeme podnošenja aplikacije agent RBiH je bio Francis Anthony Boyle, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Illinois, a 04. oktobra 2002. godine Predsjedništvo BiH, u vrijeme predsjedavanja Beriza Belkića, za agenta Bosne i Hercegovine je u ovom predmetu imenovalo dr. Sakiba Softića.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postupak pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu je trajao 14 godina. U dugogodišnjem postupku Sud je izricao privremene mjere, naređivao Jugoslaviji (Srbiji i Crnoj Gori) da u skladu sa obavezama koje proizilaze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida preduzme sve mjere u okviru svojih mogućnosti da spriječi izvršenje krivičnog djela genocida

U pismenoj fazi postupka, koja je trajala skoro 13 godina, tačnije do usmene rasprave 2006. godine međunarodni pravni tim je dokumentovao ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin genocida koji su počinjeni na teritoriji Bosne i Hercegovine u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992-1995. godine dokazujući počinjene zločine i genocid i vezu režima u Srbiji sa počinjenim zločinima i zločinom genocida.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz agenta, čije je imenovanje obavezno kako bi država uopće imala pristup Sudu, ko je pripremao tužbu naše zemlje protiv tadašnje SRJ, odnosno Srbije?

  • Bosna i Hercegovina je, prema mom mišljenju, sigurno imala najbolji pravni tim koji se mogao okupiti za zastupanje u ovom predmetu. Na čelu tima je bio ugledni holandski advokat Phon van den Biesen. On je bio koagent u prvostepenom postupku u tužbi BiH protiv Srbije za genocid, a kasnije će učestvovati i u postupku pripreme aplikacije za reviziju. Riječ je o vrlo iskusnom stručnjaku u različitim područjima prava, a naročito u oblasti ljudskih prava, prava rata i mira u međunarodnom i evropskom pravu. Vrlo je iskusan u postupanju i sudskoj praksi u vezi sa Konvencijom o genocidu. U više predmeta pred Međunarodnim sudom pravde je postupao kao agent ili koagent, a redovno se se pojavljuje u predmetima pred Europskim sudom pravde u Luksemburgu, gdje obično zastupa organizacije civilnog društva. Ugledni je član i lider mnogih holandskih, evropskih i svjetskih strukovnih udruženja. U timu je bio i Alain Pellet, profesor Međunarodnog javnog prava iz Pariza, član tima BiH u prvostepenom postupku u Tužbi BiH protiv Srbije za genocid i također član tima u postupku pripreme aplikacije za reviziju.

U periodu 1990-2011 bio je član UN-ove komisije za Međunarodno pravo, a jedno vrijeme je bio i predsjednik ovog tijela. Bio je savjetnik mnogih vlada i međunarodnih organizacija, bio je savjetnik i zastupnik u preko 30 slučajeva pred Međunarodnim sudom pravde, a trenutno su aktivna dva predmeta pred Međunarodnim sudom pravde u kojima postupa. Radio je kao ekspert za Badinterovu komisiju, te je učestvovao u stvaranju Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Zajedno s njima u timu je bio Paolо Palchetti, profesor Međunarodnog prava iz Italije, koji će također kasnije biti u timu postupku pripreme aplikacije za reviziju. Direktor je doktorskih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta Macareta (Italija), te gostujući profesor na nekoliko univerziteta širom svijeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tu su još bili i Тhоmas M. Franck, pоčasni prоfеsоr pravnih nauka, Pravni fakultеt Univеrzitеta u New Yorku, ekspert međunarodnog prava i profesor na Cambridge i Stanford Univerzitetu, Brigitte Stеrn, emeritus prоfеsоr međunarodnog prava na Univеrzitеtu Paris I, Pantheon-Sorbone, te gostujući profesor na nekoliko univerziteta širom svijeta, Luigi Cоndоrеlli, prоfеsоr Pravnоg fakultеta Univеrzitеta u Firеnzi, Magda Karagiannakis, advоkat iz Mеlbourna u Аustraliјi, Jоanna Kоrnеr, advоkat iz Lоndоna, Laura Dauban, dipl. pravnik i Аntоine Olliviеr, dоcеnt i stručni saradnik na Univеrzitеtu Paris X-Nantеrre u Parizu. Kada vidite sva ova imena, jasno je da je riječ o skupu vrhunskih svjetskih eksperata.

Šta su bile prepreke s kojima se naša država suočavala u samom pokretanju tužbe?

  • U pismenoj fazi postupka SR Jugoslavija je isticala prethodne prigovore osporavajući nenadležnost Suda i tvrdeći da aplikacija nije prihvatljiva. Osporavan je i aktivni legitimitet Alije Izetbegovića kao predsjednika Predsjedništva BiH. Naime, SR Jugoslavija je tvrdila da Alija Izetbegović nije bio predsjednik Republike BiH u vrijeme kada je dao ovlaštenje Francisu Boyle da pokrene postupak pred ICJ. Osporavano je i pravo Bosne i Hercegovine da aktom o sukcesiji bude članica UN Konvencije o genocidu, što bi značilo da ako nije bila članica Konvencije, ista nije mogla ni biti strana u postupku pred Sudom. U svakom prigovoru Republika BiH je nazivana “takozvana RBiH”.

Pravni tim BiH je uspio da ospori sve tvrdnje suprotne strane i Sud je 11. jula 1996. godine odbio sve prigovore SR Jugoslavije i donio odluku da je aplikacija Bosne i Hercegovine prihvatljiva, što je značilo da se postupak nastavlja. U tom trenutku ovo je bio veliki uspjeh našeg pravnog tima u kojem je pored međunarodnih eksperata učestvovao i Muhamed Šaćirbej.

U našoj javnosti je manje poznato da je i SRJ (Srbija) pokretala proces revizije u ovom postupku?

  • Tako je. Ovo je bila veoma teška pravna bitka u kojoj je pravni tim BiH uspio da dokaže da su navodi SR Jugoslavije neutemeljeni, te je Međunarodni sud pravde 03. marta 2003. godine odbio reviziju presude. U ovom predmetu agent Bosne i Hercegovine je bio dr. Sakib Softić, koji je na osnovu iste punomoći Predsjedništva BiH postupao u postupku revizije presude od 1996. godine i u postupku u glavnoj stvari po podnesenoj Aplikaciji za genocid u kojoj je presuda donesena 26. februara 2007. godine. U postupku revizije se pokazalo da SR Jugoslavija koristi sve proceduralne mehanizme kako bi izbjegla raspravu o meritumu u ovom predmetu. Nakon što je Srbija izubila ovu pravnu bitku, postupak se nastavio i Sud je zakazao glavnu raspravu u Hagu, koja je trajala skoro tri mjeseca, od 27. februara. do 09. maja 2006. godine.

Sud je presudu objavio 25. februara 2007. godine. Koji su glavni detalji te presude?

  • Sud je u 471. paragrafu utvrdio dešavanja u Bosni i Hercegovini za vrijeme agresije u periodu 1992-1995 navodeći mjesta masovnih ratnih zločina, pogubljenja, genocida… Sud je utvrdio da su ubistva u Srebrenici u julu 1995. godine počinjena sa specifičnom namjerom da se djelimično uništi grupa bosanskih Muslimana na tom području i da je ono što se tamo dogodilo zaista genocid. Utvrđeno je i da postoje potkrijepljeni dokazi koji upućuju na to da su odluku o ubijanju punoljetnog muškog stanovništva muslimanske zajednice u Srebrenici donijeli pripadnici Glavnog štaba VRS (Vojska Republike Srpske). Također, Sud je utvrdio da je Republika Srbija prekršila svoju obavezu iz člana 1. Konvencije o genocidu da spriječi genocid u Srebrenici. Sud je dalje smatrao da je tužena prekršila svoju obavezu da kazni počinioce genocida, uključujući i nepotpunu saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u vezi sa predajom na suđenje generala Ratka Mladića. Ovaj propust predstavlja kršenje dužnosti tužene strane prema članu VI Konvencije o genocidu. Tako je Srbija postala prva i za sada jedina država na svijetu koja je presuđena za kršenje UN-ove Konvencije o genocidu. Međutim, Sud je ocijenio da nema dokaza da je Srbija direktno odgovorna za izvršenje genocida i zbog toga će BiH pokušati da pokrene reviziju presude, iako su po članu 60. Statuta Suda presude konačne i na iste nije dozvoljena žalba.

Koji je onda bio pravni osnov da BiH pokrene proces revizije?

  • Statut u članu 61. propisuje mogućnost podnošenja aplikacije za reviziju presude u slučaju saznanja nove, odlučujuće činjenice koja nije bila poznata Sudu u vrijeme donošenja presude i nije bila poznata strani u sporu koja traži reviziju, pod uslovom da se njeno nepoznavanje ne može pripisati nemaru te strane u sporu. Prema Statutu revizija se može pokrenuti u roku od šest mjeseci od saznanja za novu činjenicu, a protekom roka od 10 godina strane u postupku više nemaju pravo na pokretanje revizije.

S obzirom da nisam bila uključena u postupak revizije imam posredne informacije da je pravni tim koji je vodio prvostepeni postupak pratio sve aktuelne postupke na Tribunalu radi eventualnog saznanja o nekoj novoj odlučujućoj činjenici koja bi bila neophodna za reviziju. Najznačajniji postupak koji bi povezao vrh Srbije sa genocidom u BiH je postupak koji se vodio protiv Slobodana Miloševića i koji je njegovom naprasnom smrću obustavljen 2006. godine, kao suđenja Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću. Rok od 10 godina je isticao 2017. godine i tim je odlučio da pripremi aplikaciju za reviziju na osnovu činjenica sa kojima raspolaže, a koje nisu bile upotrijebljene u prvostepenom postupku.

U javnosti se pojavljuje mnogo različitih tumačenja o razlozima zbog kojih je revizija odbijena. Šta je po Vašem mišljenju bilo presudno?

  • Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić imao je sa Sudom korespondenciju tokom 2016. godine, dok se pripremala revizija, upozoravajući Sud da Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku da se ide u postupak revizije. Znači da je Sud bio upozoren da na nivou države nema konsenzusa za nastavak procesa. Smatram da se, unatoč tome, nije smjelo odustati od pokušaja da se podnese aplikacija za reviziju.

Nadalje, dopis Registrara Suda, koji po Statutu i Pravilima Suda ima samo organizacione nadležnosti, a prema kojem bi agent Sakib Softić navodno trebao imati novu punomoć za reviziju nije utemeljen na Statutu i Pravilima Suda, jer se radi o jednom te istom postupku, između istih strana u sporu, po istom pravnom osnovu. Odluku o eventualnom legitimitetu agenta, po mom mišljenju, trebao je donijeti Sud u postupku propisanom Pravilima Suda. Niti jednim aktom Suda nije utvrđeno da je revizija poseban postupak. Također, smatram da ovaj dopis nije trebao osujetiti pravni tim u namjeri da se podnese revizija. Napominjem da je u pripremi revizije učestvovao najznačajniji dio pravnog tima iz prvostepenog postupka: Phon van den Biesen, Alain Pellet i Paolо Palchetti, uz David Scheffera, koji nije učestvovao u prvostepenom postupku.

Kada govorimo o Davidu Schefferu, treba imati na umu da riječ o američkom pravniku i diplomati, koji trenutno predaje na Pravnom fakultetu Northwestern Univerziteta, gdje je i direktor Centra za međunarodnu zaštitu ljudskih prava. Obrazovao se na Harvardu i Oxfordu. Radio je kao viši savjetnik Madeleine Albright, ambasadorice SAD u UN-u, bio je prvi američki ambasador za pitanja ratnih zločina (1997-2001), a bio je i specijalni izaslanik Generalnog sekretara UN-a u procesu suđenja Crvenim kmerima. Kao ambasador, Scheffer je radio na uspostavi međunarodnih krivičnih tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, Specijalnog suda za Sierra Leone, i tribunala Crvenih Kmera. On je također vodio američki pregovarački tim u UN u pregovorima o Međunarodnom krivičnom sudu (ICC). U ime SAD je potpisao Rimski statut kojim je uspostavljen ICC (2000).

Kada sve ovo znate, pomalo je čudno da u našem javnom prostoru istupaju ljudi bez ikakvog pravničkog znanja, koji pokušavaju dovesti pod znak pitanja rad ovog tima svjetski eminentnih pravnih stručnjaka.

Da li je legitimitet agenta BiH bio osnov za odbijanje revizije i da li je ona uopće zaprimljena na Sudu?

  • Nesporno je da je Registrar dan nakon predaje revizije pismeno obavijestio agenta Softića da je revizija zaprimljena sa aneksima koji čine dokumentaciju uz reviziju. Registrar u svom dopisu od 24. februara 2017. godine konstatuje da je agent dostavio Sudu i odluku o imenovanju svojih zamjenika advokata Phon Van den Biesena i Davida Scheffera. Takođe, Registrar je obavijestio agenta da će Sud zatražiti stav Predsjedništva BiH u vezi sa ovim predmetom.

Nakon što je to učinio, Registrar je obavijestio agenta i Predsjedništvo da “Sud smatra kako sadržaj pisama pokazuje da nije donesena odluka od strane nadležnih vlasti u ime Bosne i Hercegovine kao države, za pokretanje revizije presude od 26. februara 2007. godine. Prema tome, Sud ne može preduzeti nikakvu radnju u vezi sa gore pomenutim dokumentom.”

Dakle, legitimitet agenta BiH nije bio osnov za odbijanje revizije, već to što je Sud konstatovao da nema odluke Predsjedništva BiH da se pokrene postupak revizije presude. Ljudski smatram da je licemjerno tražiti od žrtve da predstavnik entiteta čija vojska i policija su učestvovale u genocidu daje odobrenje za nastavak procesa pred Međunarodnim sudom pravde u predmetu u kojem je utvrđeno da su Vojska i Policija entiteta RS počinile genocid.

U posljednje vrijeme mogle su se čuti tvrdnje da je reviziju mogla ili trebala predati amabasadorica BiH u Nizozemskoj i da bi u tom slučaju revizija bila prihvaćena?

  • Kao što se vidi iz dopisa Registrara i Suda, revizija BiH je fizički zaprimljena u Sud, tako da u tom smislu nije bilo potrebe da je bilo ko drugi predaje. Šta bi za sam proces revizije značilo da je ambasadorica BiH podnijela reviziju? Ništa. Sud bi i u tom slučaju tražio odluku Predsjedništva BiH za pokretanje revizije. I nadalje, BiH bi morala imati agenta tokom cijelog postupka u skladu sa Statutom. Ambasadorica nije agent, a i ako bi se eventualno pojavila u ulozi agenta trebala bi joj odluka Predsjedništva BiH koje po Ustavu BiH imenuje predstavnike BiH u međunarodnim institucijama.

Još jedan manje poznat detalj našoj javnosti je i da je Republika Hrvatska također tužila Srbiju za genocid. Kako je okončan taj predmet?

  • Republika Hrvatska je pred Međunarodnim sudom pravde šest godina poslije BiH podnijela aplikaciju za genocid protiv Srbije. Aplikacija je odbijena 16 godina poslije, 03. februara 2015. godine. Sud je utvrdio da Srbija nije počinila zločin genocida u Hrvatskoj, iako je actus reus genocida počinjen od strane JNA dokazan u određenim područjima Hrvatske. Međutim, Sud je utvrdio da na strani Srbije nije postojala specijalna namjera da se uništi hrvatsko stanovništvo u tim krajevima, u potpunosti ili djelimično. Treba napomenuti da je Hrvatska stajala iza svog pravnog tima i finansirala cjelokupan postupak. U BiH je postupak finansiran dobrovoljnim prilozima skupljanim u okviru Fondacije Pravda za Bosnu i Hercegovinu, jer se na nivou države nije mogao postići konsenzus oko ovog pitanja.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PREDSTAVNIČKI DOM O PRIJEDLOGU BUDŽETA INSTITUCIJA BIH ZA 2022. GODINU

0
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici zakazanoj za sutra trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.