Stoga su naučnici odlučili zazvoniti zvono za uzbunu i pokazati koliko je zapravo Amazonija u problemima.
Prema izračunima naučnika sa Sveučilišta Florida, zbog deforestacije te sve češćih sušnih razdoblja, amazonska prašuma vjerojatno će u potpunosti nestati do 2064. godine.
Ne samo da će time nestati brojne biljne i životinjske vrste, već će nestati i velika pluća svijeta koja upijaju ugljični dioksid, otpuštaju kisik te smanjuju razinu zagađenosti zraka. Naime, procjenjuje se Amazonija poništava i do jedne desetine svjetske emisije CO2 tokom fotosinteze.
Profesor Robert Walker upozorava kako će prašuma tokom sljedećih nekoliko decenija od guste, vlažne šume postati otvorena savana kojom će dominirati trava i nisko grmlje.
Ističe kako će gubitkom prašume, najviše izgubiti lokalno stanovništvo koje se oslanja na njenu mikroklimu za ispunjavanje svojih potreba za vodom.
Zbog toga će razmjeri ove katastrofe biti veći nego što ih možemo zamisliti, upozorio je.
Predviđa da će upravo 2064. godina biti prijelomna tačka u kojoj će ekstremne suše postati prečesta pojava da bi se prašuma u potpunosti oporavila. Jer za oporavak joj u prosjeku treba oko četiri godine.
Naime, zbog pretjerane sječe šuma, dolazi do promjene lokalne mikroklime. Kiše su sve rjeđe, a periodi suše sve dulži. Uz intenzivnu sječu, treba istaknuti i raščišćavanje terena paljenjem vatre, što često dovodi do velikih šumskih požara koji dodatno utiču na samu prašumu.
To će utjecati i na sposobnost kišne šume da apsorbira CO2. Jer tokom sušnog razdoblja, razina CO2 koju kišna šuma može “obraditi” opada. Čak i kad sušno razdoblje završi, prašumi treba još nekoliko godina da se oporavi i vrati na razinu potrošnje CO2 u normalnim okvirima.
Naučnici ističu kako dokazi pokazuju da se klima u Amazoniji nepovratno mijenja. Kako će se to odraziti na klimu na cijelom planetu, ne žele ni prognozirati.
