ANALIZIRALI SMO: DA LI KORONA ZAKON DONOSI POVEĆANJE BROJA NEZAPOSLENIH?

Kada se u bilo kojem dijelu naše zemlje otvori nova fabrika u kojoj posao dobije 100 osoba, to biva sjajna vijest o kojoj se danima govori. Političari svih nivoa i boja, bilo da su imalo zaslužni ili potpuno nezaslužni, nađu se u krupnim kadrovima, sijeku vrpce i kite se, uglavnom, tuđim perjem. U tome su naši političari dobri. Možda najbolji.

Piše: Senad Omerašević

Nismo imali takvih primjera, ali ovih dana pokušajte zamisliti kako bi izgledale vijesti i kako bi se ponašali političari u situaciji da u 15-ak dana posao dobije više od 10.000 ljudi. Možete li vi zamisliti? Za pretpostaviti je da se ne bi „skidali“ s naslovnih stranica portala i iz vijesti svih televizija. Preuzimanje zasluga dobilo bi neviđene forme. Govorili bi o svom planskom i strategijskom djelovanju, o lobiranju i zalaganju, o danonoćnom radu i ulaganju nadljudskih napora… Pozivali bi građane da to znaju cijeniti (na izborima).

Za 18 dana, od 16. marta do 3. aprila, u Federaciji Bosne i Hercegovine bez posla je ostalo više od 13.000 osoba. Više od 700 dnevno! Od početka vanrednog stanja posao je izgubilo preko 15.000 osoba. Ili, ako neki zamjeraju na terminologiji, za toliko je smanjen broj zaposlenih.

Mediji su ovu informaciju objavili, mnogi su je istakli nakratko, ali je vrlo brzo pala u drugi plan.

Svi, ipak, moramo malo zastati i ne posmatrati ovu informaciju tek kao neki petocifreni broj. Radi se o više od 15.000 osoba, individua, sudbina… 15.000 i još tri puta toliko teških, tužnih porodičnih priča. Ili nemojte zamišljati ovolike priče. Zamislite sebe i svoju porodicu. Zamislite brige, neprospavane noći i more. Zamislite da ne znate kuda ćete i kako dalje – kako platiti režije i kirije, kako vraćati kredite, kako, odakle se hraniti… Zamislite kako sjedite u kući, gledate djecu u oči i pokušavate im objasniti da više nema poklona… Upravo to se događa našim komšijama, prijateljima, sugrađanima. Eh, sada imamo potpunije informacije.

Vidite, mediji i javnost su tako olako prešli preko informacije da u Federaciji dnevno bez posla ostaje više od 700 osoba dnevno najmanje iz četiri razloga:

  • Vrijeme je krize, očekivao se takav scenarij;
  • Naviknuti na lošu vlast, nisu se ni nadali da će preduzeti korake da spriječe dubiozu i ekonomski krah;
  • Političari i odgovorni se ne slikaju i ne pronalaze za shodno ukazati se u vijestima i objasniti uzroke čije su posljedice hiljade tužnih ljudskih priča. Ne, od loših vijesti, ma koliko im „kumovali“, bježe;
  • Bolje je ostati bez posla nego bez života zbog algoritma zdravstvenog sistema.

Informaciju o 15.000 radnika koji su ostali bez posla bilo bi lakše prihvatiti da je tako moralo biti. Ali nije. Tih 15.000 i još nekoliko stotina hiljada radnika puni budžete, plaća glomaznu administraciju, desetke premijera i stotine ministara, ne da se slikaju kad je kakva lijepa prilika, ne da pričaju u floskulama kad je kriza, ne da glume da im je stalo, nego da zapnu i zarade svoje plaće. Ništa više – samo da rade svoj posao. Da budu lideri, da nas predvode, da budu prvi, da bude očita njihova uključenost u iznalaženje najboljih rješenja.

Ako ne umiju i ne znaju, onda da pronađu one koji znaju i plate im za rješenja, opet, od našeg novca, ne iz svog džepa. Zar je i to mnogo?

Ova brojka od 15.000 uskoro će biti mnogo, mnogo veća. Nisu to nikakve pesimistične prognoze, već sasvim realne projekcije. Vlast je, naime ona federalna, umjesto nuđenja rješenja za probleme u kojima smo se našli, odlučila ponuditi – podvalu. I taj metod rada sada već ima svoj kontinuitet.

Vlada FBIH

Nakratko ćemo se prisjetiti priče o moratoriju na kredite. Federalni premijer je najavio moratorij na otplatu svih kredita, zatim je saopćio kako će moratorija biti za sva fizička lica i većinu pravnih, potom da će moratorij dobiti gotovo sva fizička lica i ona pravna koja otežano posluju, zatim smo dobili rješenje koje kaže: „Bit će onako kako banke odluče“.

Svježa su sjećanja i na nepravedan, po nekom nakaradnom B/H komponentarnom principu, pokušaj raspodjele miliona maraka nižim nivoima vlasti.

Niko se nije oporavio od razvlačenja pameti s moratorijima, a uslijedilo je novo s tzv. „Korona-zakonom“. Ukoliko samo otežano poslovanje ne gurne privredu u knock down, ovaj zakon bi mogao. Nastranu što vlast kasni kao da je koronavirus tek krenuo iz Kine, kašnjenje bi, do određenog nivoa, privreda i mogla oprostiti, ali zar se tako dugo čekalo na ovako loše rješenje?

Ovdje bismo mogli pisati šta su zemlje u regiji, Evropskoj uniji i širom svijeta poduzele da pomognu privredu, ali i svaku porodicu. Ali to bi bilo uzalud. Jer su u svim drugim državama i regijama mjere poduzimane da zaista pomognu radnicima, privrednicima i domaćinstvima, a samo ovdje, u Federaciji, da spase javne fondove i budžet. Kao da ne vide da takav put vodi u višegodišnje, stalno i u milijardama dolara zaduživanje i dužničko ropstvo. Ili baš to vide i žele?

Slavodobitno je federalni premijer objavio da će vlast, prema „Korona-zakonu“, za sve radnike realnog sektora u entitetu uplatiti doprinose na minimalnu plaću. Od aprila. Uslov je tada bio da nisu otpustili radnike. Onda je proširio uslove: da poslodavci ne duguju marku poreza i doprinosa, zaključno s 31. 12. 2019. pa je i to promijenio na 29. 2. 2020. Možda je u originalnom tekstu da su u pretplati poreza i doprinosa. Treći uslov je bio da preduzeće bilježi znatan pad poslovanja u odnosu na isti period prethodne godine, pa je i to promijenio da su u pitanju prva tri mjeseca, tako da je u originalnom tekstu da je mart za više od 20 % lošiji od prosjeka januara i februara ove godine. Premijer i njegovi savjetnici vrlo dobro znaju da su u godini najlošiji mjeseci za trgovinu, odnosno za bilo koje poslove januar i februar. Znači da svjesno idu u zagonetku koja po privredu nema pozitivno rješenje.

Ovakav sistem nema grešku. Cijeli sistem je, zapravo, pogrešan. Sve i kad bi se ovakvom „rješenju“ moglo progledati kroz prste, najmanje mjesec bi se kasnilo s primjenom. Jer ne da kriza s normalnim poslovanjem nije počela u aprilu, njene surove posljedice su se počele osjećati mnogo prije marta. Znaju to i premijer i vlast, ali, eto, očekuju da naša slabašna i po svim mjerilima skromna ekonomija i odavno nepravedno visokim nametima opterećeni privrednici i radnici sami podnesu najteži, prvi udar. A onda će, kao, pomoći vlast.

Ovo „kao“ se odnosi na sljedeće: Vlast nema namjeru pomoći ni privrednicima, ni radnicima, već, kako smo ranije napisali, podvaliti im reket, spasiti fondove krivim putevima, a sve to nasloviti subvencijom. Da pojasnimo… Vlast traži da poslodavci ne otpuštaju radnike, zauzvrat će im subvencionirati doprinose. Budžet će to, na manje od 300.000 radnika koštati približno 70 miliona maraka. Uruče li poslodavci istom broju radnika otkaze, radnici imaju pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti, iz fonda koji godinama svi pune, ali će tada oni vlast koštati gotovo 115 miliona maraka. Vlast, zapravo, postiže dvostruku „štednju“ subvencioniranjem doprinosa, jer u isto vrijeme puni i minus u Penzionom fondu, a na to je, svakako, zakon tjera od 1. 1. ove godine, kada je PIO prešao na trezorsko poslovanje. Uz sve rečeno, vlast očekuje i da u ovom mjesecu svi koji imaju dugovanja po osnovu poreza i doprinosa, dugovanja izmire kako bi mogli uopće ispuniti uslov „Korona-zakona“ i aplicirati za subvencije. (Zamislite da na jednak način uslovljavaju kada dijele naše milione, razne Aluminije, Grasove, Željeznice…) Zaključujemo: vlast još jednom želi prevariti realni sektor, preko te mnogo jahane grbače sačuvati budžet te dodatno puniti fondove – „zaraditi“.

Ovakve (kvazi)mjere poslodavce dodatno motivišu da radnike otpuštaju. Jer svi oni čiji radnici imaju prosječne plaće veće od minimalne, ukoliko ih žele zadržati, morat će izdvojiti i dvostruko više od vladinih 70 miliona maraka mjesečno.

Zbog svega navedenog, uskoro bismo mogli brojati mnogo više od 700 dnevno manje zaposlenih. A i 700 je previše. Sjetite se, to su ljudske sudbine. To ste možda već sutra vi.

Pamtite priču i vijesti s početka teksta? Za dobre vijesti uvijek ima onih koji se žele slikati. Od ovako loših odgovorni i dalje mogu bježati, ali neko će morati odgovarati. Pred zakonom ili ljudima (na izborima).

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE