ANALIZIRAMO/PREPUŠTENI SAMI SEBI, NA POLICAMA NELOJALNA BORBA DOMAĆIH SA UVOZNIM PROIZVODIMA: PAŠIĆ I BIĆO GOVORE ZA HAYAT.BA

Pandemija korona virusa zasigurno se odrazila i na omjer uvoza i izvoza dobara i usluga. Poznato je da BiH uvozi nesrazmjerno veće količine flaširane vode u odnosu na one izvezene, iako je prema statistikama među deset najbogatijih zemalja pitkom vodom u Evropi. Osim toga, kao šumom najbogatija zemlja jugoistočne Evrope, uz udio šumskog fonda na preko 45% teritorije, BiH i dalje uvozi enormne količine drveta, pa je tako u prvih osam mjeseci ove godine istog uvezeno u vrijednosti od 240 miliona KM.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar-avgust tekuće godine izvoz je iznosio 8 milijardi 749 miliona KM, što je za 32,5 % više nego u istom razdoblju 2020. godine, dok je uvoz iznosio 13 milijardi 290 miliona KM, što je za 22,6 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 65,8 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 4 milijarde 541 miliona KM.

Najviše uvozimo žive životinje i proizvode životinjskog porijekla, poput mesa i mliječnih proizvoda, zatim pića, alkohol i duhan, potom mineralna goriva i maziva, drvo i njegove nusproizvode, poput drvenog uglja, metale i proizvode od običnih metala, vozila i tekstilne proizvode. Zemlje sa kojima ostvarujemo najveću vanjskotrgovinsku razmjenu su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija, Austrija,  Turska i Kina. Ujedno iz ovih zemalja pretežno bilježimo najveću stopu uvezenih proizvoda.

Odlučili smo detaljnije istražiti i analizirati navedenu problematiku iz ugla onih koji se sa posljedicama nepostojanja državne strategije u pogledu zaštite domaćih proizvoda od konkurencije najviše suočavaju – potrošača i poljoprivrednih proizvođača.

Edin Pašić, predsjednik Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo, za Hayat.ba ističe kako se robni deficit između uvoza i izvoza smanjuje iz godine u godinu, što ocjenjuje kao pozitivan trend

  • Domaći potrošači imaju određene preferencije prema inostranim proizvodima, ali se one postepeno smanjuju. Suština se svodi na to da postaje poželjno kupovati domaće proizvode, s tim da oni moraju posjedovati određeni kvalitet kako bi se izvršila adekvatna supstitucija u odnosu na uvezene proizvode. Osim kvaliteta, veoma bitan faktor jesu fer i konkurentni uslovi prodaje, jer postoje nerealne cijene stranih proizvoda uzrokovane preferencijalnim tretmanom koji uživaju u zemljama iz kojih dolaze. Time se stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na domaće proizvođače. Ako uzmemo u obzir sve faktore, domaći proizvod će imati prednost ukoliko mu je cijena konkurentna i ako nudi kvalitet ravnopravan kvalitetu uvezenog proizvoda iste vrste – kazao je Pašić.

Naglašava kako postoje određeni proizvodi široke potrošnje iz drugih zemalja koji imaju niže cijene u odnosu na domaće, kao što su pivo i pojedina alkoholna pića.

  • Domaći proizvođači naprosto ne mogu postići konkurentnu cijenu zahvaljujući poticajima koje inostrani proizvodi dobijaju u svojim zemljama – pojašnjava Pašić.

Navike domaćih potrošača u najvećoj mjeri definišu budžet proizvodi sa niskim cijenama koji imaju određeni kvalitet.

  • Kvalitet proizvoda je jako širok pojam i one ne garantuje ujedno da se radi o najboljem proizvodu. To je skup određenih osobina ponuđen pod određenom cijenom. Ukoliko je potrošač navikao da kupuje skromniji proizvod u skladu sa kućnim budžetom, on će ga zamijeniti samo sa istim takvim proizvodom drugog proizvođača, što podrazumijeva identične kvalitativne osobine i cijenu pod kojim se kupuje. Svaka druga varijanta u promjeni navike kupaca se neće desiti. Dakle, kvalitet će uvijek ostati isti i on zavisi od vrste potrošača – rekao je Pašić.

Ističe da domaći proizvodi nemaju ravnopravnu poziciju u pogledu promocije i plasmana na bh. tržištu, čemu se ne pridaje strateški tretman.

  • Postoje svijetli primjeri reklamiranja domaćih proizvoda. Međutim, to nikada nije dovoljno. Za očekivati je da će se domaći proizvođači više angažirati i iskoristiti tu vrstu marketinga koji zapravo govori o tome da svi imaju korist od kupovine domaćih proizvoda – naglašava Pašić.

Pandemija korona virusa, pored negativnih efekata u vidu restrikcija i smanjenja vanjskotrgovinske razmjene, podstakla je dostupnost pojedinih bh. proizvoda, s obzirom na to da je došlo do poskupljenja određenih proizvoda na svjetskom tržištu. Tako su sada cjenovno dostupniji proizvodi poput odjeće, obuće i bezalkoholnih pića.

S druge strane, kao rezultat higijensko-epidemioloških mjera došlo je do promjene navika potrošača u vidu povećane potražnje higijenskih proizvoda, voća i povrća.

  • Građani tu prosto ne mogu mnogo birati. Ako vam ljekar savjetuje određenu vrstu ishrane u cilju jačanja imuniteta, sigurno je da ćete se toga pridržavati. Primjera radi, prije pandemije nikada nisam vidio guščju mast u ponudi, dok je danas ona prepoznata kao lijek za korona virus. Ista stvar je sa povećanom konzumacijom proizvoda od kozijeg mlijeka, koji su u jednom periodu, tokom mjeseca marta i aprila doživjeli nestašicu u Sarajevu. Također, značajna posljedica pandemije svakako jeste online kupovina. Veliki broj građana proizvode kupuje od kuće i primjetan je povećan broj reklama za dostavljanje hrane. To su najznačajnije potrošačke navike čiji se karakter promijenio u odnosu na razdoblje prije pojave korona virusa – konstatovao je Pašić.

Da domaća poljoprivreda zbog nelojalne konkurencije teško opstaje na tržištu tek kako bi podmirila nužne troškove, uz minimalnu zaradu, potvrđuje Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH. Kaže da bh. poljoprivredna proizvodnja polako, ali sigurno propada.

  • Imamo veoma skupu proizvodnju u odnosu na zemlje regiona i Evropske unije. Poljoprivrednici u svijetu imaju na raspolaganju tzv. plavi dizel, neoporezovano gorivo koje se koristi za poljoprivredne mašine, dok naši poljoprivrednici sipaju gorivo po aktuelnim tržišnim cijenama. Dakle, nemamo nikakvog popusta. Pored toga, imamo vrlo skromna izdvanja za poticaje, uz neprimjetna ulaganja u kapitalne investicije. Posljedica toga jeste da naši poljoprivrednici voze traktore koji su u prosjeku stari po 40 godina. Nadalje, aktuelna godina je pokazala manjkavosti u sistemu navodnjavanja koje nedostaje i kojeg faktički nemamo. Sve su to faktori koji slabe našu poljoprivredu, dok istovremeno uvoz jača – navodi Bićo.

Konstatuje da se pridaje nedovoljna pažnja plasmanu domaćih poljoprivrednih proizvoda na tržište.

  • Siguran sam da se tome neozbiljno pristupa, što pokazuje situacija na tržištu. Uopće se ne vodi nikakva briga o promociji i zaštiti domaćih proizvoda – naglašava Bićo.

Ističe da postoje brojne poteškoće sa kojima se domaći proizvođači susreću na tržištu.

  • Prva i najveća poteškoća svakako jeste nelojalna inostrana konkurencija sa kojom se ne možemo sami boriti. Zbog toga postajemo ovisnici o uvozu. U našu zemlju se uvozi roba po niskim carinama, a ni domaće vlasti ne žele uvesti recipročne mjere kako bi zaštitili domaću proizvodnju. Uz sve to, nemamo ni adevkatan rad robnih rezervi – kazao je Bićo.

Pandemija korona virusa je u jednom trenutku dovela do nesrazmjera između ponude i potražnje u korist domaćih proizvoda.

  • Povećala se poljoprivredna proizvodnja iz straha da ćemo ostati bez zaliha. Međutim, uslijedila je hiperprodukcija roba, pa nismo mogli plasirati naše proizvode. Ponuda je prosto prevazilazila potražnju. Vlasti su dale određene poticaje za sijanje novih površina, a onda smo došli u situaciju da ne znamo šta s tim proizvodima. Nakon otvaranja granica, tržište su ponovo preplavili inostrani proizvodi. Tu smo došli u situaciju gdje su velike količine naših roba doslovno bačene u nedostatku hladnjača i skladišnih kapaciteta. Bez strategije o zaštiti domaćih poljoprivrednika kroz prelevmane i carine, ne možemo govoriti o opstanku naših proizvođača – ističe Bićo.

U kakvoj su nezavidnoj situaciji naši poljoprivrednici, Bićo ilustruje činjenicom da 1 kg domaćeg paradajza danas košta 1 KM, za razliku od uvoznog čija je cijena koštanja 0,50 KM.

Kada su u pitanju kupovne preferencije domaćeg stanovništva, kaže da se svaki građanin prilagođava svojoj kupovnoj moći.

  • Potrošači koji sebi mogu priuštiti domaće proizvode, oni ih i kupuju. No, velika većina kupuje ono što je jeftinije na tržištu. Mi svoje proizvode cijenimo na minimalnu zaradu, ali je to opet nedovoljno da se izborimo sa nekonkurentnom ponudom uvoznih proizvoda na našim policama – zaključuje Bićo.

(Mirza Imamović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

JAVIO NAM SE OGORČENI SARAJLIJA: U NOVOM SARAJEVU NE ŽELE PREGLEDATI...

0
Sve nedostatke primarnog sistema zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo na svojoj koži danas je najbolje osjetio Sarajlija Boris Novaković.