U Hrvatskoj se danas održavaju predsjednički izbori, a pravo glasa ima oko 3,7 miliona građana.
Kandidati za novi petogodišnji predsjednički mandat su aktuelni predsjednik Zoran Milanović, kandidat SDP-a i partnera, Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i partnera, Miro Bulj, kandidat Mosta, kandidatkinja Možemo Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje Branka Lozo te nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.
Politički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić kaže za Hayat.ba da bi sve osim ulaska u drugi krug Milanovića i Primorca bilo veliko iznenađenje.
- Praktično je nemoguće iznenađenje i da kandidatkinja uđe umjesto Primorca, ali mislim i da je nemoguće da Milanović dobije preko 50 posto već sada, bez obzira na manju izlaznost. Vidjet ćemo kako će ići tokom dana. S obzirom na to da su i do sada u anketnim predviđanjima te margine pogreške bile u okviru projiciranih, to je najčešće u okviru tri posto. A kada se pogledaju zadnje tri ankete, vidimo da sve predviđaju drugi krug. I sve predviđaju da u drugi krug ulaze Milanović i Primorac. Sve drugo bi bilo apsolutno iznenađenje, pa čak i izlazak iz ovih projiciranih postotaka koji bi trebali kandidati osvojiti – kaže Avdagić.
Izlaznost na izborima do 11.30 sati bila je 14 posto i manja je u odnosu na izbore prije pet godina. Avdagić kaže da to ne začuđuje. Osvrnuo se i na predizbornu kampanju.
- Praktično, svi protukandidati su se bavili Draganom Primorcem, a daleko manje Zoranom Milanovićem. On je bio u fokusu samo Primorca. Ponavljaju se recepti iz parlamentarne kampanje gdje je sve primarno usmjereno na sve ono što nije tema same kampanje – kaže Avdagić.
Dodaje da su se u ovim predsjedničkim izborima svi bavili svime, a najmanje onim što su ovlasti predsjednika, a to su vanjska politika, nacionalna sigurnost i odbrambeni sistem.
- To gotovo da nije ni dotaknuto. Ono što jeste i što je Primorac pokušavao pokazati je da Milanović nije bio u tome uspješan. U ovom segmentu vanjske politike, gdje nikad manje nije bilo bilateralnih susreta, ali to nikoga ne začuđava zbog pristupa prema drugim zemljama, on je dobro poznat i nije drugačiji od onoga kako je postupao u unutrašnjoj politici, a to je bilo izrazito gruba, nesmotrena komunikacija. Evo u Bosni i Hercegovini se mogu najbolje sjetiti njegovih recentih izjava tokom petogodišnjeg mandata – kaže Avdagić.
Na pitanje da li građani BiH mogu očekivati drugačiju vanjsku politiku Hrvatske, ukoliko pobijedi drugi kandidat, Avdagić kaže da će ona u jednom segmentu ostati jednaka.
- Ako bi došlo do promjene koja je jedina moguća, da Primorac u drugom krugu uspije doći na čelo države, mislim da bi se jako promijenila vanjska politika, prije svega u pristupu i komunikaciji. To je ono što je najbitnije. Kada bi se tu spustile tenzije puno stvari je daleko lakše rješavati. To se vidi i u međusobnom odnosu hrvatskog premijera i predsjednika, koliko je bolje prolazio hrvatski premijer u Bosni i Hercegovini gdje god da je došao. Što se tiče suštinske politike, nekoliko teza ostaje ko god pobijedi. Prije svega nekakav prioritet ostaju Hrvati u Bosni i Hercegovini, ali ostaje isto tako i velika podrška BiH na putu prema Evropskoj uniji. Čak mislim da u slučaju da dođe do promjene predsjednika, to bi se dodatno pojačalo, jer Milanović tu nije bio od nekakve velike pomoći ako ćemo blago reći – zaključio je Avdagić za Hayat.ba.
Prve izborne rezultate Državno izborno povjerenstvo (DIP) Hrvatske će objaviti u 20 sati, sat po zatvaranju birališta. Ukoliko nijedan od kandidata u prvom krugu izbora ne osvoji apsolutnu većinu, drugi krug izbora odražt će se 12. januara.
Foto: Anadolija - HINA/POOL/Damir Sencar/PIXSELL
