O tome kako se termin nacija ili narod spominje u Kur'anu časnom, prof. Fatić kaže:
"Postoji nekoliko kur'anskih termina koji nam mogu pomoći u određivanju i pojašnjenju kur'anskog pogleda na naciju i u pomoć ću najprije pozvati ajet iz poznate sure 'Sobe' u kojem se govori o kreiranju čovječanstva u kojem Svevišnji kaže: 'Mi smo čovječanstvo razdijelili na narode i plemena', a sam Kur'an časni ima nekoliko različitih termina koji se mogu tumačiti u smislu onoga što je nacija, narod, etnicitet", na početku podsjeća profesor Fatić, dok je emeritus Bajraktarević posebno istakao sljedeće elemente koji su važni za razumijevanje pojma nacije kako se to posmatra u modernom vremenu:
"Naravno, važno je reći da postoje različiti pristupi koji se tiču naravno i protoka vremena i historije od ovog klasičnog koji je spominjao profesor Fatić do historijskih događaja koji su to formirali i podrazumijevali na nove načine. Principijelno, nacija je grupa ljudi veća ili manja koje određuje nekoliko bitnih faktora: jezik, teritorija, religija, kultura sve su to bitni elementi koji formiraju pojam nacije. Naravno, postoje i određena stepenovanja od pojma plemena koje smo prvo spomenuli kao referencu na predislamsko vrijeme u Arabiji pa do državljanske nacije tj. modernog vremena u kojem se nacija vidi kao skupina ljudi u jednoj državi. Imali smo i drugačije situacije, posebno nakon pada hilafeta da je naredno vrijeme ideja skupine ljudi bila više posmatrana kroz ideju ummeta koja je tada bila svojevrsna kompenzacijska kategorija koja je objedinjavala sve muslimane svijeta", podsjeća emeritus Bajraktarević različite formate i pristupe prema ideji nacije kroz ukupnu islamsku historiju i dodaje još jednu važnu dimenziju:
"Muslimanski svijet od doba Medine i medinskog Ustava pa sve do Ataturka, formalno pravno je to sve bila jedna država tj. hilafet koji je slovio kao jedna velika muslimanska država. Nisu to, dakle, bile države u nekom određenom nacionalnom smislu, nego su postojale naravno različite teritorije, a ukupna krovna institucija u smislu države je bila muslimanska. Nakon pada hilafeta, dolazi do ovog pojma nacije među muslimanima i kreiranja muslimanskih država kao proces koji je tekao oslobađanjem od evropskog kolonijalizma, iako bismo mogli reći da je većina tih zemalja i danas u nekom neokolonijalnom obliku. Zašto? Zato što su i kolonijalizacija i dekolonijalizacije bili vođeni iz Evrope pa se tako muslimanski svijet u tim zemljama nije samostalno oslobodio nego je ostao u još nekom odnosu. Tek se sada vidi da se te muslimanske nacionalne države, da ih tako nazovemo, postepeno oslobađaju od posljedica evropskog kolonijalizma", analizira emeritus Bajraktarević trenutno stanje u državama koje su nacionalno organizovane kao muslimanska društva, te dodaje bosanskohercegovačku posebnost:
"Bošnjacima se ovdje tokom posljednjih 150 godina na neki način osporava pojam nacije jer se time zapravo želi preuzeti bošnjačka država i teritorija direktno i od Srbije i od Hrvatske. Tako je imenovanje Bošnjaka bilo na jedan način unutar Osmanske imperije, na drugi način unutar Austro-Ugarske, na treći način tokom trajanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Pa zatim Kraljevine Jugoslavije i potom socijalističke Jugoslavije i stalno je bila nametnuta ta spornost imena i prepoznavanja Bošnjaka. Dakle, pojam Bošnjaka je u tim procesima nacionalnim kada se dešava na području Balkana da su bili osporavani i u samom imenovanju i da ih se na neki način nije pitalo ni za šta, ili su to pokušavali i to se događalo sve do ovog rata 1992. i našeg konačnog samoimenovanja koji su Bošnjaci izveli 1993. u Bošnjačkom saboru" pojašnjava posebnost bošnjačke nacionalne borbe u okolnostima na Balkanu i u Bosni i Hercegovini tokom njene bogate i turbulentne historije i podsjeća da se i dalje mogu prepoznati te tendencije osporavanja Bošnjaka kao političke nacije jer su srpske i hrvatske politike i dalje hegemonističke i kao takve usmjerene prema Bošnjacima i Bosni i Hercegovini.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge važne informacije u odnosu na naciju, historiju i položaj i ulogu Bošnjaka u Bosni i Hercegovini ali i u našoj cijeloj regiji.
