Berba šljiva u gradačačkom području polako se bliži kraju. Ove godine je zbog vremenskih uvjeta počela nešto ranije, ali je urod dobar i solidne kvalitete. No i kada je godina rodna problema ima. Nedostatak radne snage i granični prijelazi.

Avdija Gluhić iz Mionice kod Gradačca u svojim šljivicima ima više oko 6.500 stabala. Kaže da je sušno vrijeme ove godine pogodovalo njegovim šljivama.

- Rod je neočekivan, mislim da ćemo predati oko četiri vagona šljive. Ostat će podabiranja jedan vagon, to je ono što padne, što nije za izvoz - navodi on.

Ipak, veliki problem mu ove godine, kao i ostalim voćarima, predstavlja nedostatak radne snage za berbu, pa je na berbi angažirana cijela njegova porodica, a dodatne berače svakodnevno dovozi i iz gotovo 30 kilometara udaljenih mjesta. "Nije teško brati, sve zavisi od terena. Jesu malo vrućine, ali trpi se, preživi se", govori beračica Lejla Tokić.

- Lijepo se zaradi, dobar posao, ko hoće raditi uvijek može zaraditi. Dnevnica je 75 maraka. Radimo 10 sati, imamo kafu, sok, nekada i ručak - dodaje beračica Mirzeta Udvinkić.

Dnevnice berača su ove godine nešto više, kao i cijene repromaterija, ali je cijena šljive ostala na nivou prethodnih godina - konzumna 80 do 95 feninga po kilogramu, zavisno od sorte šljive, ona za industrijsku preradu oko pola marke.

- Mi ne možemo utjecati na cijenu regionalne berzanske robe, moramo se uklapati s tehnologijom, poboljšati tehnologiju kako bismo bili konkurentni na tržištu. Zadnje tri godine puno ulažemo u terenske posjete - navodi vlasnik firme za otkup Semir Djedović.

Gradačačka šljiva najvećim dijelom završava na tržištu EU, posebno Njemačke. No, izvoz je i ove godine otežan zbog problema na graničnom prelazu u Bosanskoj Gradiški, gdje hladnjače pune šljive radnim danima čekaju na prelaz i do 48 sati, a vikendom im je u potpunosti onemogućen.

- Mi nemamo terminal na kome bi se parkirale te hladnjače koje bi imale prioritet u izvozu. U toku radnih dana idu na Gradišku jer subotom i nedjeljom nemamo tamo sanitarne fitoinspekcije. Onda se taj izvoz usmjerava preko Bajakova, preko Srbije i Mađarske, što otežava transport - objašnjava mr. Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u 2023. je ukupno iz naše zemlje izvezeno 4,6 miliona kilograma šljive u vrijednosti 9,2 miliona maraka. Budući da je ova godina znatno rodnija, očekivati je i bolje izvozne rezultate.

(Federalna.ba)