Najava Bruxellesa o mogućoj zabrani uvoza određenih prehrambenih proizvoda u Europu izazvala je paniku u državama koje nisu samodostatne u proizvodnji hrane
Iako BiH formalno nije članica EU, ovakve promjene na tržištu mogle bi značajno utjecati i na njenu ekonomsku situaciju.
BiH je godinama u procesu usklađivanja svojih zakona s europskima, ali i dalje ne uspijeva razviti konkurentnu i modernu poljoprivredu. Pandemija 2020. godine nakratko je podigla svijest o važnosti domaće proizvodnje, no ubrzo se sve vratilo na staro – uvoz hrane obara rekorde.
Analitičari upozoravaju da će vlastita proizvodnja postati nužnost, a ne samo trend. Svjetska trgovinska situacija postaje sve nestabilnija, kvaliteta uvoznih proizvoda upitna, a cijene sve više rastu.
Jedan od najočitijih primjera apsurda bosanskohercegovačke ekonomije jeste činjenica da zemlja bogata vodnim resursima uvozi stotine miliona maraka vode. Osim toga, BiH uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda, zbog nedostatka sirovina za preradu i neuspjelog restrukturiranja poljoprivrede.

Vrijeme za promjene još postoji, ali zahtijeva konkretne korake. Bez razvoja domaće proizvodnje hrane, BiH će i dalje ostati među najvećim uvoznicima, uprkos resursima koji bi je mogli učiniti jednim od najvećih proizvođača.