Prema tvrdnjama bivšeg špijuna KGB-a, Rusija je 40 godina radila na tome da Donalda Trumpa navede na to da radi u interesu Moskve. Mada je bio samo jedan od mnogih koje su Rusi pokušali “regrutovati”, navodno je bio “savršena meta” zbog njegove narcisoidnosti i intelektualne i psihološke ranjivosti.
Trump je bio savršena meta na mnogo načina: njegova taština, narcisoidnost, činili su ga prirodnim kandidatom za regrutaciju. Kultiviran je tokom 40 godina, sve do njegove pobjede na izborima“, naveo je.
Jurij Švec, kojeg je Sovjetski Savez poslao u Washington 1980-ih, uporedio je bivšeg američkog predsjednika s “Kembridžskom petorkom”, britanskom špijunskom mrežom koja je tokom Drugog svjetskog rata i ranog Hladnog rata prenosila tajne Moskvi.
Sada je 67-godišnji Švec ključni izvor za knjigu American Kompromat, novinara Craiga Ungera, autora ranijih djela poput House of Trump, House of Putin. Knjiga također istražuje Trumpovu povezanost s ozloglašenim finansijerom Jeffreyjem Epsteinom.
Ovo je primjer gdje su ljudi regrutovani dok su još bili studenti, a kasnije su došli na važne položaje; nešto slično se događalo i s Trumpom“, rekao je Švec za Guardian.
Švec, bivši major KGB-a, imao je pokriće kao dopisnik ruske novinske agencije Tass u Washingtonu tokom 1980-ih. U SAD se trajno preselio 1993. i stekao američko državljanstvo. Radio je kao istražitelj korporativne sigurnosti i surađivao sa Aleksandrom Litvinenkom, koji je ubijen u Londonu 2006. godine.
Unger opisuje kako su Rusi prvi put obratili pažnju na Trumpa 1977. godine, kada se oženio svojom prvom suprugom, Ivanom Zelníčkovom. Trump je navodno postao meta špijunske operacije pod nadzorom čehoslovačke obavještajne službe u saradnji s KGB-om.
Tri godine kasnije otvorio je svoj prvi veliki građevinski projekt, hotel Grand Hyatt New York, blizu stanice Grand Central. Trump je za hotel kupio 200 televizora od Semjona Kislina, sovjetskog emigranta i suvlasnika radnje Joy-Lud Electronics na Petoj aveniji.
Prema Švecu, Joy-Lud je bio pod kontrolom KGB-a, a Kislin je radio kao “agent izviđač” koji je identifikovao Trumpa, tada mladog biznismena u usponu, kao potencijalnog agenta. Kislin negira bilo kakvu povezanost s KGB-om.
Zatim, 1987. godine, Trump i Ivana su prvi put posjetili Moskvu i Sankt Peterburg. Švec tvrdi da su mu agenti KGB-a plasirali svoje propagandne teze i laskali mu idejom da bi trebao ući u politiku.
Za KGB, to je bila ofanziva šarma. Prikupili su puno informacija o njegovoj ličnosti i znali su kakav je privatno. Smatrali su ga izuzetno intelektualno i psihološki ranjivim, sklonim laskanju. To su iskoristili”, rekao je on.
Zatim je objasnio: “Glumili su da su oduševljeni njegovom ličnošću i govorili mu da bi upravo on jednog dana trebao biti predsjednik SAD-a, da ljudi poput njega mogu promijeniti svijet. Hranili su ga tzv. aktivnim mjerama KGB-a – i to se ostvarilo. Za KGB je to bio veliki uspjeh“, prisjeća se Švec.
Nedugo nakon povratka u SAD, Trump je počeo istraživati mogućnost kandidature za republikansku nominaciju za predsjednika, čak je održao i predizborni skup u Portsmouthu, New Hampshire. Dana 1. septembra, objavio je reklamu na cijeloj stranici u New York Timesu, Washington Postu i Boston Globeu pod naslovom: “Američkoj vanjskoj politici ništa ne fali što malo odlučnosti ne može riješiti“.
Reklama je sadržavala neobične stavove za Ameriku u doba hladnog rata pod Ronaldom Reaganom, optužujući saveznički Japan da eksploatiše SAD i izražavajući skepticizam prema američkom članstvu u NATO-u. Imala je oblik otvorenog pisma američkom narodu “zašto bi Amerika trebalo da prestane da plaća da brani zemlje koje sebi mogu priuštiti da se brane”.
Slavlje u Rusiji
Ova neobična intervencija izazvala je zaprepaštenje i slavlje u Rusiji. Nekoliko dana kasnije, Švec, koji se tada već vratio u Moskvu, bio je u sjedištu Prve uprave KGB-a u Jasenevu kada je primio depešu u kojoj se Trumpova reklama slavi kao uspješna “aktivna mjera” novog KGB-ovog resursa.
To je bilo bez presedana. Poznajem KGB-ove ‘aktivne mjere’ od 70-ih i 80-ih, a zatim i one iz Rusije kasnije, i nikada nisam čuo za nešto slično – sve do trenutka kada je Trump postao predsjednik. Bilo je nevjerovatno da bi neko tako nešto objavio pod svojim imenom i da će to impresionirati ozbiljne ljude na Zapadu – ali jeste, i na kraju, taj čovjek je postao predsjednik“, rekao je Švec.
Trumpova pobjeda na izborima 2016. godine ponovo je dočekana s oduševljenjem u Moskvi. Specijalni tužilac Robert Mueller nije pronašao dokaze o zavjeri između Trumpove kampanje i Rusa, ali Moscow Project, inicijativa Center for American Progress Action Fund, dokumentovao je najmanje 272 poznata kontakta i 38 sastanaka Trumpovog tima s ruskim operativcima.
Švec, koji je sam sproveo istragu, rekao je: “Za mene je Muellerov izvještaj bio veliko razočaranje jer su ljudi očekivali temeljnu istragu svih veza između Trumpa i Moskve, a u stvarnosti smo dobili samo istragu o kriminalnim aspektima. Nije bilo kontraobavještajnog ispitivanja odnosa između Trumpa i Moskve“.
Dodao je: “Zato smo odlučili da to ispravimo. Tako da sam ja proveo svoju istragu, a zatim se udružio s Craigom. Smatramo da će njegova knjiga nadopuniti ono što je Mueller propustio“.
Unger, autor sedam knjiga i bivši urednik Vanity Faira, kaže o Trumpu: “On je bio resurs. Nije postojala neka grandiozna, genijalna zavjera da će ga razviti i 40 godina kasnije učiniti predsjednikom. U to vrijeme, negdje oko 1980-ih, Rusi su regrutovali kao ludi i ciljali desetine i desetine ljudi“.
“Trump je bio savršena meta na mnogo načina: njegova taština, narcisoidnost, činili su ga prirodnim kandidatom za regrutaciju. Kultiviran je tokom 40 godina, sve do njegove pobjede na izborima“, naveo je.
