Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji je formiran temeljem člana VI Ustava Bosne i Hercegovine, predmet je interesovanja svih političkih snaga u državi. Afirmirao se dosad kao nezavisni čuvar ustava i institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Takav treba i ostati ukoliko Bosna i Hercegovina namjerava voditi odgovornu sudsku politiku važnu za državu. Ovo samo pod uslovom da sud ne bude politiziran. Glavni problem ipak ostaje u Ustavnom sudu, jer ko ovlada njime, a u toku je velika borba za prevlast u njemu, na putu je da “dobije” Bosnu i Hercegovinu.
Strane sudije
Cilj secesionista je razaranje demokratskog tkiva i veza ustanovljenih sa Evropskim sudom za ljudska prava.U Ustavu BiH jasno piše da se prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i unjenim protokolima direktno pri mjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Trojica stranih sudija u Ustavnom sudu BiH su "naša veza sa evropskim standardima i normama". Najkrupniji i najvažniji strateški cilj Bosne i Hercegovine je očuvanje nepristrasnosti, nezavisnosti, profesionalnosti, ustavnosti i zakonitosti u radu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Zasada Ustavni sud BiH odolijeva svim napadima.
Snage koje neprekidno rade na razbijaju države fokusirane su na podređivanje Ustavnog suda BiH nacionalističkim štabovima. Uvođenje etničkih principa u odlučivanju Ustavnog suda najveća je opasnost za Bosnu i Hercegovinu jer, ako razbiju Ustavni sud BiH, nacionalisti će dobiti ključeve odlučivanja u Bosni i Hercegovini. Zato se moraju svim raspoloživim legalnim sredstvima, pa i ovim naučnim skupom o 80 godina ZAVNOBIH-a, braniti principi ustavnosti i zakonitosti. Pogubna interpretacija je da u Ustavnom sudu BiH sjede sudije Bošnjak, Srbin i Hrvat, jer to jednostavno nije ispravno. U njemu, kao i dosada, treba da dominira pravna struka. U Ustavnom sudu BiH sjede pravnici koji su izabrani u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Oni donose konačne i obavezujuće odluke.
Orijentacija progresivnih snaga Bosne i Hercegovine treba da bude odbacivanja podjela i zalaganje za građansku i demokratsku državu, onako kako je vide pravnici Venecijanske komisije. Ovo ne dijele ni srpski ni hrvatski nacionalisti. HDZ je kao manjina nametnuo etnički teror većini u Bosni i Hercegovini. Činjenica je da je HDZ pokušavao, i pored jasnih stavova Venecijanske komisije, uvesti Bosnu i Hercegovinu u stanje etničkog terora u kojem jedan hrvatski glas, recimo u Širokom Brijegu, vrijedi kao 10 bošnjačkih u Zenici ili Tuzli. To je negacija jednakosti svih građana u društvu.
Principe Evropskog suda već dugo pokušavaju pogaziti hrvatski nacionalisti. Ovo nakaradno "pravilo" ne samo da afirmira nego betonira udruženi projekat Zagreba i Beograda u destruiranju Bosne i Hercegovine. Cilj demokratskih snaga treba da se temelji na odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Prava i slobode su određe ni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i njenim Protokolima i imaju prvenstvo pred svakim drugim zakonodavstvom.
Obavezujuće presude
U trenutku kada utvrdi da je neka država povrijedila jedno ili više takvih prava i garancija, taj sud donosi presude koje su obavezujuće za svaku državu. One su obavezne postupati po presudama i moraju mijenjati svoje zakonodavstvo i administrativnu praksu kako se slične povrede ne bi ponavljale u budućnosti. Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BIH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu Sejdić-finci i, nakon toga, u presudama u predmetima Pilav, Zornić, Šlaku i Pudarić.
Sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je 2014. presudu u korist Azre Zornić, koja je tužila državu, jer, prema Ustavu BIH, nije mogla istaknuti kandidaturu za Dom naroda Parlamentarne skupštine BIH i Predsjedništvo BIH zato što se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda, nego kao građanka Bosne i Hercegovine.
Evropski sud je u predmetu apelanta Slavena Kovačevića, koji se žalio da mu je ugroženo aktivno biračko pravo, presudio 29. 8. 2023. šesti put od 2009. godine da sadašnji izborni zakon krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Sud je donio presudu da su Kovačevićeva prava prekršena i da je on diskriminiran. Zaključio je da Bosna i Hercegovina treba da bude jedna izborna jedinica, to jest da entiteti ne mogu biti izborne jedinice za Predsjedništvo BIH i državni Dom naroda. Sud je praktično predložio demontažu ovog doma Parlamentarne skupštine i izbor delegata sa prostora cijele Bosne i Hercegovine, dakle, bez entiteta. Legitimno predstavljanje je označio diskriminatornim.
Piše: Akademik Adamir Jerković/Oslobođenje
