Da li država Hrvatska treba imati dvodomni parlament u kome sjede predstavnici konstitutivnih naroda, sa pravima zaštite nacionalnih interesa?
Prema popisu stanovništva Jugoslavije iz 1991. godine Srba je u Hrvatskoj bilo preko 12 posto.
Ljeto 1995. godine ostat će u historiji zapisano kao najbrže i najveće oružano protjerivanje naroda na prostorima bivše Jugoslavije uz najveće žrtve i najmonstruoznije zločine koji su, tek nekoliko godina kasnije, na Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu na jednom području presuđeni i kao genocid.
Da li je oružanim poduhvatom u ljeto 1995. napravljen najveći progon stanovništva u devedesetim godinama prošlog vijeka na prostoru bivše Jugoslavije?
U ljeto 1995. godine krenule su najveće ofanzive JNA i ostalih oružanih formacija u istočnim dijelovima Bosne i Hercegovine na zaštićene zone Ujedinjenih nacija, Srebrenicu i
Žepu, kao i na Goražde koje nije bilo zastićena zona UN u Bosni i Hercegovini.
Srebrenica i Žepa, zaštićene zone UN, su bile demilitarizivane i nisu se mogle odbraniti.
Stanovništvo tih zaštićenih UN zona je, u sedmom mjesecu 1995. godine, pretrpilo najveći zločin, genocid, nakon Drugog svjetskog rata.
Goražde nije bilo zastićena zona UN i uspjelo se odbraniti, potpuno okruženo agresorskim vojnim snagama.
Pripreme za protjerivanje Srba iz Kninske krajine u Hrvatskoj dešavaju se u isto vrijeme kad se vrši ubijanje, protjerivanje i zlocin genocida nad Bosnjacima u Istočnoj Bosni u Bosni i Hercegovini, u ljeto 1995. godine.
Početak oružanog protjerivanja Srba iz Hrvatske vojnom operacijom Oluja Hrvatske vojske početkom osmog mjeseca 1995. godine značilo je bukvalno istjerivanje Hrvatskih Srba sa tog dijela novopriznate Republike Hrvatske.
Da li su protjerivanje Bošnjaka oružanom silom JNA i ostalih formacija iz Istočne Bosne u Bosni i Hercegovini i protjerivanje Srba iz Kninske krajine u Hrvatskoj u ljeto 1995. godine međusobno povezane oružane vojne operacije?
Da li je oružani progon i ubijanje Bošnjaka iz Istočne Bosne i Hercegovine u sedmom mjesecu 1995. godine imao za cilj naseljavanje Srba iz Kninske krajine u Hrvatskoj koji su oružanim protjerivanjem u osmom mjesecu 1995. godine protjerani i ubijani, sa relativno malo ubijenih Srba u tom poduhvatu u odnosu na broj ubijenih Bošnjaka u Istočnoj Bosni?
Trideset godina nakon ljeta 1995. godine je vrijeme kad se arhivi otvaraju i kad se „istina“ treba objelodaniti.
Hrvatski Srbi koji su u ljeto 1995. godine protjerani iz Hrvatske su manjim dijelom u BiH a velikim dijelom su u Srbiji.
Znakovito je to što se država Hrvatska nije nikad od 1992., od kad je međunarodno priznata, uspjela ustavno-pravno urediti kao država konstitutivnih naroda Hrvata i Srba i Ostalih tako da u svom Ustavnom uređenju ima dvodomni Sabor.
Zasto niko u Evropskom parlamentu ne postavlja ovo pitanje unutrašnjeg uređenja Hrvatske?
Zasto niko u Srbiji ne postavlja ovo pitanje unutrašnjeg uređenja Hrvatske sa zaštitom konstitutivnih naroda Hrvata i Srba u Hrvatskoj, ako je po popisu iz 1991. godine u Hrvatskoj živjelo 12 posto Srba?
Da li bi, da je Hrvatska država uređena tako da ima i Sabor (dom naroda) za zaštitu nacionalnih interesa Hrvata i Srba u Hrvatskoj, sada možda više od 600 hiljada Hrvatskih Srba glasalo na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj kao glasači, Srbi, iz Hrvatske dijaspore?
(E.S.)
