U okviru Ramazanskog programa na Hayat televiziji, od ponedjeljka do petka, emitira se emisija "Filozofija života".
U posljednjem ovosedmičnom izdanju gosti su bili prof. dr. Almir Fatić, rukovodilac Katedre za tefsir na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, i mr. Elvedin Subašić, kolumnista i novinar IIN Preporoda. Tema emisije bila je "Kur’an u svakodnevnom životu".
Prof. dr. Almir Fatić u početku je naglasio značaj jezika Kur'ana: "Na više mjesta u časnom Kur'anu je istaknuto da je Kur'an, kao Božija objava, objavljen na jasnom arapskom jeziku."
S druge strane, mr. Elvedin Subašić ističe važnost razumijevanja konteksta objave: "Ono što bi svi trebali imati na umu jeste da je Uzvišeni Gospodar izabrao jedan narod i obratio mu se na jeziku koji on razumije. Poslao je poslanika koji govori njihov jezik i pored toga stavio ga je na raspolaganje ljudima, i za one rečenice, za one izraze, termine, koje oni ranije nisu ni čuli, niti su znali šta oni znače. Mislim, pored toga što je arapski jezik bogat jezik, najvažnija stvar koju trebamo znati o samoj objavi Kur'ana jeste da je Uzvišeni Gospodar uzeo u obzir kontekst. Nijedan ajet nije objavljen a da nije imao neki kontekst."
Govoreći o višeznačnosti kur’anskog jezika, prof. dr. Fatić pojasnio je: "Kur'an je kao tekst višeznačan, i ta njegova višeznačnost kur'anskog vokabulara, kur'anskog jezika, nije iznuđena niti tumačenjski izvedena, nego je zapravo strukturalne naravi. Sami arapski jezik je veoma bogat, prije svega u svojim glagolima, imenicama i pridjevima. Tako je Kur'an upotrijebio to bogatstvo arapskog jezika i doveo ga do vrhunca. Ta polisemičnost ili višeznačnost kur'anskog jezika jeste zapravo i njegova prednost. Tako se on ne može svesti samo na jedno tumačenje. Jednostavno, sam kur'anski jezik opire se jednoznačnosti ili jednom tumačenju. Dakle, kur'anski tekst je, kako bismo danas rekli, moderan otvoren tekst."
Govoreći o snazi riječi, Subašić je istakao: "Uzvišeni Allah u Kur'anu vjernicima, ali i svim ljudima, govori upravo o tim riječima. Postoje filozofi koji kažu da je riječ čak i jača, ali starija od same misli. Naime, u današnjoj ozbiljnoj nauci, pa čak i kada pišemo neki publicistički rad, ono što je temeljno u toj metodologiji jeste da definiramo pojmove, da definiramo riječi kojima operiramo. Ta metodologija je utemeljena i prije stvaranja ovog svijeta, prije stvaranja samog čovjeka."
Važnost međuljudskih odnosa u svjetlu Kur’ana naglasio je prof. dr. Fatić: "To je jedna važna i snažna poruka Kur'ana koja govori o međuljudskim odnosima. Postoji jedna sura u Kur'anu koja je posebno posvećena tome. To je sura Al-Hujurat (Sobe), koja se naziva surom lijepog ponašanja, odnosno ophođenja. Temeljni zadatak čovjeka, muslimana, jeste njegov odnos prema Stvoritelju, njegov odnos prema samome sebi i, naravno, njegov odnos prema drugim ljudima. Ne mogu prihvatiti činjenicu da čovjek izgradi neki odnos prema Stvoritelju, a da bude u lošim odnosima prema ljudima."
Subašić se nadovezao na temu komunikacije: "U kontekstu međuljudskih odnosa, ako govorimo o nečemu, moramo tačno definirati o čemu govorimo. Na primjer, lijepa je riječ 'dobro'. I kada kažete nekom čovjeku da je dobar, podrazumijeva se da ste mu dali kompliment. Međutim, kada nekoga postavite na funkciju, kada nekome dajete neku oblast da vodi, što je u današnjem društvu popularno, trebali bismo kazati i upitati šta ti podrazumijevaš pod tim 'dobrim'."
Govoreći o ulozi Kur’ana u životu vjernika, Fatić je naglasio: "Kur'an za sebe kaže, već na samom svom početku, da je on knjiga uputstva, knjiga upute. On predstavlja integralni pogled na svijet i život. Kur'an je knjiga koja zahtijeva nas cijele i koja nam pokazuje i ukazuje na sve one odnose koji proizlaze iz čovjeka kao jedinke, odnosno koji se javljaju u samom ljudskom društvu. Mi manje ili više ponekad primjenjujemo Kur'an svakodnevno ili pak zanemarujemo neke njegove propise, čak i u načinu hoda. Dakle, Kur'an preporučuje da to bude umjeren hod."
Na kraju, Subašić je ukazao na nerazumijevanje nekih kur'anskih propisa u savremenom društvu: "Kod nas u Bosni, vama je dobro poznato kako su muškarci nakon smrti oca dijelili imovinu ne po islamu, ne po šerijatu. Svi idu na džumu, svi klanjaju i poste. Međutim, uvijek su sestre te koje dobivaju manje nego što je određeno po Kur'anu, cijeli sistem je takav. Jednostavno, daje se najgora njiva. Daje se ono što nikome ne treba, dok braća uzimaju ono što im je najvažnije. Taj cjelokupni odnos ne temelji se ni na čemu osim na kulturi jednog podneblja. Nema veze s islamom."
Emisija "Filozofija života" pruža duboki uvid u islamsko učenje i njegovu primjenu u svakodnevnom životu.
Kur’an je, kako su gosti naglasili, vodič koji nas upućuje na način življenja, međuljudske odnose i važnost pravde.
Ove poruke su posebno značajne u ramazanskom vremenu, kada se vjernici dodatno posvećuju duhovnosti i analiziranju vlastitih misli i ponašanja.
