Dragan Stevanović je član i gradskog vijeća Grada Sarajeva, a Dženna Karup - Druško dugogodišnji istraživački novinar i jedan od rijetkih bh. izvjestilaca sa suđenja u Međunarodnom tribunalu u Hagu, Suočavanje je inicirano nedavnom javnom inicijativom Dragana Stevanovića da se u Sarajevu postavi bista doktoru Sekuli Staniću. Ko je zaista bio Sekula Stanić i šta je ponukalo Stevanovića da podnese ovu inicijativu, najprije smo pitali Dragana Stevanovića:

„Nakon podnošenja inicijative vratio sam se i malo istraživao, uvidio sam da se posljednjih 18 godina u javnom prostoru vrti jedan, da ga nazovem, epski mit o hrabrom postupku Sekule Stanića, koji se suprotstavio, iako je bio rukovodilac SDS-a, četničkom divljanju po Foči u aprilu 1992, da bi, kad je saznao da se pali stara čaršija, i on došao i zapalio svoju kuću i čekao da izgori. Zbog toga su ga četnici proganjali i na kraju te godine, negdje u Miljevini, i ubili, uz zvaničnu objavu da se objesio zbog neke pronevjere novca. Tu priču je u javni prostor donio profesor Džemal Sokolović sa Sarajevskog univerziteta 2006, kada je nakon sakupljanja svjedočenja nekih ljudi snimio dokumentarni film. Nakon toga, na identičan način o tome je pisao i Gojko Berić u 'Oslobođenju', da bi mu na kraju humanitarna organizacija GARIWO, uz podršku nekih naših političkih organizacija, Grada Sarajeva i gotovo svih medija u Federaciji BiH, 2011. godine, koristeći identičnu priču, dodijelila, po meni, vrlo prestižnu nagradu za građanski otpor 'Duško Kondor'. Dakle, nije bilo razloga da sumnjate u te činjenice kojima se manipulisalo u javnom prostoru. Sad želim da završim sa sljedećim: ja u svom djelovanju ne koristim narativ pomirenje i opraštanje. Ja se nemam namjeru u svom životu pomiriti ni s četničkom niti s bilo kojom fašističkom ideologijom. S njima ću se biti do kraja svog života. Nemam šta da oprostim onima koji su svjesno činili ratne zločine, niti bilo kakvu drugu vrstu zločina. Ako vjeruje u Boga, neka mu Bog oprosti, ja neću. Mogu oprostiti samo onim ljudima koji su bili saučesnici tog zločina zato što su šutjeli, jer su dali alibi tim zločincima i za te ljude se borim na način da im prezentujem činjenice i kažem: otvorite, ljudi, oči i nemojte cijeli život živjeti po onoj: boj se ovna, boj se govna. Jer, ako se za te ljude ne borimo, oni nastavljaju pružati alibi onima koji, možda, i dalje žele raditi zločine“, na početku je objasnio doktor Stevanović zašto je podnio ovu inicijativu, potvrdivši da je u Foči od 1992. do 1995. godine ubijeno više od 2.700 civila, dokumentovan je veći broj tih ubistava, a 670 se još vode kao nestale osobe.

„Naravno, najveći broj tih ubijenih civila su Bošnjaci nad kojima su se četnici iživljavali, ali tu je i 155 Srba, od kojih je deset ubijeno zbog nekih pljačkaških razloga ili prethodnih razmirica, a oko 140 jer se na otvoren ili prikriven način nisu slagali s četničkim zločinima u Foči“, podsjeća i prezentuje njemu dostupne podatke Stevanović, obrazlažući svoje motive za ovu inicijativu.

U svojoj reakciji Dženana Karup-Druško željela je objasniti šta ju potaknulo na prilično oštru javnu reakciju:

„Ja sam reagovala kao građanka i Fočanka i moja je reakcija bila žestoka zato što je Dragan Stevanović vlast i što je s te pozicije podnio amandman u kojem se tražilo da Sarajevo postavi bistu Sekuliću kao humanisti i heroju. Dakle, to je bila moja lična reakcija u kojoj sam rekla da, ukoliko napravite spomenik, moje dijete neće prolaziti pored njega, jer Fočaci znaju ko je Sekula Stanić. Nisam željela nastaviti raspravu na Facebooku jer dobro znam na šta, onda, to izađe, ali sam zbog brojnih reakcija na kraju zamolila za javnu raspravu. Drago mi je da je Hayat ovo organizovao kao evidentno jedina kuća kojoj je ovo važna tema. Kada govorimo o Foči, ona je poznata po zloglasnom KPD-u i brojnim silovanjima žena i prvi put u istoriji silovanje je presuđeno kao zločin protiv čovječnosti. Foča je za Radovana Karadžića bila prvi strateški cilj, jer je sam izjavio pred NSRS-om da, ukoliko ne dobiju Podrinje, neće moći imati srpsku državu i zato je Foču napao Užički korpus JNA, a u njemu su bile i jedinice Vojislava Šešelja i Arkanova garda. Mislim da je užasno važno da ovdje kratko pojasnimo, jer gospodin Stevanović stalno ponavlja da je potrebno ustanoviti istinu. Postoji nekoliko vrsta istine. Postoji sudska istina i svi znamo kako se ona utvrđuje, postoji i istorijska istina, koja ima vrlo jasnu metodologiju i podrazumijeva jasne izjave i dokumente, i postoji politička istina, koja se za razliku od prethodne dvije bavi činjenicama i narativima, zato što postojanje političke istine služi kao opravdanje za političke ideologije. Tu leži i glavni problem političke istine, jer je ona podložna manipulacijama, propagandi i selektivnosti. Politička istina prihvata činjenice koje njoj odgovaraju da bi dokazala to što želi i odbija sve činjenice koje njoj ne idu u prilog. Ja sam neko ko se isključivo drži sudske istine. Sekula Stanić je bio direktor bolnice koja se u tom trenutku pretvara u vojni objekat u ratnim okolnostima i koji je uz to načelnik vojnog saniteta taktičke grupe, koja je uz Krizni štab bila zadužena za Foču. Dakle, bio je vrlo visoko pozicioniran vojni rukovodilac, ali ono što je ključno jeste da se fočanska bolnica u dokumentima Haškog tribunala tretira kao zatočenički objekat, u koji su zatočeni civili i iz kojeg su izvođeni ranjenici i strijeljani ispred bolnice, i kao zatočenički objekat u koji su dovođeni pretučeni i zlostavljani civili iz KPD-a „Foča“ pa su nestali“, daje potpuni pregled okolnosti i utvrđenih sudskih istina Dženana Karup-Druško, objašnjavajući zašto u tim i takvim okolnostima ne može dopustiti da se Sekuli Staniću podiže spomenik kao humanisti i heroju jer je vodio takvu bolnicu koja je bila i mjesto zločina, a on je bio odgovorno lice za sve što se u tom objektu dešavalo te zaključuje:

„Gospodin Stevanović se poziva na narative, a nakon svega što sam rekla o ulozi Sekule Stanića, a što se može pronaći u haškim presudama Krajišniku, Mladiću i Karadžiću, ova inicijativa predstavlja negiranje haških presuda i historijski revizionizam“, zaključuje Karup–Druško.

Pogledajte cijeli razgovor i saznajte kako je Stevanović odgovorio na ova saznanja, kako se cijela diskusija odvijala te kako se završila.