Posljednja tragedija s poplavama koja je pogodila našu zemlju odnijela je brojne živote, napravila velike materijalne štete, ali i otvorila mnoga pitanja.
Jedno od njih je i šta je s novcem za prirodne nesreće, a koji se izdvaja iz plaća građana, kako se on raspoređuje i kako je potrošen.
Radi se o stotinama miliona maraka.
Prosječna neto plaća u Federaciji BiH je 1.389 KM, a prema Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, svi uposlenici plaćaju 0,5 posto bruto plaće za prirodne nepogode.
Tako se od prosječne plaće svakog uposlenika na porez od prirodnih nepogoda mjesečno izdvoji skoro 7 maraka. S obzirom na broj zaposlenih, svaki mjesec se za slučaj prirodnih nepogoda u FBiH inkasira 3.752.242 KM.

Riječ je o posebnoj naknadi za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća koju plaćaju sva fizička i pravna lica i državni organi svih nivoa vlasti u Federaciji BiH.
Ova sredstva se raspoređuju na način da 15 posto pripada FBiH, 25 posto kantonima i 60 posto općinama.
Prema podacima iz FUCZ-a koja su objavljena u medijima, milion i 50 hiljada KM je prošle godine raspoređeno nižim nivoima vlasti za saniranje posljedica prirodnih i drugih nesreća u vidu jednokratne pomoći.
Budžet za tekuću godinu iznosi 11.830.000 KM, a izvršenje troškova će se evidentirati u posljednjem kvartalu godine.
Kada navode iz FUCZ-a, 40 posto ovih prikupljenih sredstava u toku godine se može koristiti za provođenje hitnih mjera zaštite i spašavanja te za sanaciju odnosno kada se proglasi stanje prirodne nesreće na području FBiH.

Kome ide novac za prirodne nesreće i kako se troši: Bogatije općine dobivaju više!

Na kraju prošle godine sredstva od posebne naknade akumulirana su u iznosu od 20.204.919 KM.
Anes Podić iz Udruženja 'Eko akcija' kazao je za Hayat.ba da je problem što bogatije općine imaju više novca na raspolaganju bez obzira da li je to u skladu s njihovim potrebama.
- Da li se sredstva troše ili ne trebalo bi napraviti detaljnu analizu ovisno o nivou vlasti. Ta raspodjela je duboko nepravedna. Općina Centar Sarajevo godišnje dobije skoro četiri miliona KM, a Jablanica 60.000! – naveo je Podić.
Smatra da bi raspodjelu novca trebalo napraviti prema potrebama lokalnih zajednica, a ne prema tome od čije je plaće 'otkinuto' odnosno da li se nalazi u bogatoj općini Centar ili siromašnoj općini Jablanica.

Kome ide novac za prirodne nesreće i kako se troši: Bogatije općine dobivaju više!


- Nismo svi jednako ugroženi od ovih prirodnih katastrofa. Konkretno, Jablanica se nalazi na predivnom, ali i izuzetno zahtjevnom mjestu kada su prirodne nesreće u pitanju. Svi smo svjedoci koliko je tamo proteklih godina bilo šumskih požara, odrona u kanjonu. Jablanica je ostavljena sama sebi. Raspodjela mora biti daleko fleksibilnija na način da FBIH ide veći iznos pa da se s federalnog nivoa distribuira tamo gdje je potrebno. Lokalnoj zajednici ide golemi dio prihoda, u budžetu Općine Centar imaju 16 miliona KM na raspolaganju, nakupilo se tokom godina, nisu u stanju da potroše – dodao je Podić za Hayat.ba.