Profesor krivičnog prava Univerziteta u Tuzli i delegat Vijeća naroda Republike Srpske Dževad Mahmutović večeras je u 'Istrazi sedmice' govorio o pravnim efektima i budućnosti četiri nedavno usvojena zakona NSRS kojom se onemogućava djelovanje pravosudnih i bezbjednosnih agencija i institucija Bosne i Hercegovine na području RS.
Odgovarajući na pitanje moguće apleacije i načinima onemogućvanja da ovi zakoni stupe na snagu profesor Mahmutović je istakao da čak nije ni neophodno da se ide kroz institut za zaštitu nacionalnog interesa.
- Cijela procedura bi se mogla dodatno ubrzati tako da klub Bošnjaka ne pokrene vitalni nacionalni interes. Onda bi po automatizmu predsjedavajuća Vijeća naroda obavijestila NSRS da nije pokrenut vitalni nacionalni interes. Nakon toga oni bi odmah poslali zakone na ukaz i objavu. Tako da je moguće da ti zakoni stupe na snagu čak i u toku ove sedmice. Ovdje su najvažnija dva zakona – to su Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Oba ta zakona su dosta problematična sa aspekta ustava Bosne i Herceogvine jer udaraju na članove 1 i 2 Ustava BiH koji kažu da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcioniše na osnovu zakona i demokratskih izbora. Ovim zakonima se ruši princip pravne hijerarhije jer državne zakone neki dole niži nivo vlasti stavlja van snage i zabranjuje da se primjenjuje na jednom dijelu Bosne i Hercegovine - označava Mahmutović ključni problem ponašanja NSRS u donošenju zakona kojima se pokušavaju poništiti državni propisi na jednom dijelu teritorije naše države.
Komentarišući stalno ponavljanje vlasti RS da SIPA-e, Suda BiH i OSA-e nema u Ustavu, BiH profesor Mahmutović podsjeća da sve što bi se moglo naći u Ustavu BiH prolazi odgovarajuću proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH i da je od potpisivanja Dejtona do sada samo jedan amandman usvojen.
- Jedini amandman koji je usvojen na Ustav Bosne i Hercegovine je onaj o Brčko distriktu. Radilo se o vrlo značajnom pitanju koje je ostalo neriješeno u Dejtonu i naravno poslije arbitražne odluke tu je stvar trebalo riješiti u Ustavu. Hvala Bogu to je i riješeno. Što se tiče ostalog, mi svi koji volimo Bosnu i Hercegovinu trebamo biti zahvalni ekipi pravnika koja je bila sa rahmetli predsjednikom Izetbegovićem u Dejtonu i koja je pregovarala, posebno ovaj Aneks 4 tj. Ustav BiH. Kada kažu želimo da se vratimo na izvorni Dejton, mi to sada živimo, ovo je izvorni Dejton. U članu 3 Ustava gdje su podjele nadležnosti, postoji dio na osnovu kojeg su formirani i Sud BiH i VSTV i SIPA i OSA i Uprava za indirektno oporezivanje i sve ono što je nastalo u proteklom periodu. U članu 3 pod stavovima 3.3. i 3.5 se govori o tome kako Bosna i Hercegovina može steći dodatne nadležnosti. Dakle, kako je rekao i Ustavni sud sve se mora posmatrati u cjelini. Postoje tri načina kako država može preuzeti ingerencije od entitieta i to: sporazumom entiteta, drugo je da se preuzmu nadležnosti u članovima od 5 do 8 a to su državne korporacije i transport. Treći način je da država preuzme sve ono što joj je potrebno za ispunjavanje međunarodnih obaveza. Kada to sve sagledamo u odnosu na ove problematične zakone koje je usvojila NSRS, te pravosudne ingerencije su prenesene na državu zahvaljujući sporazumu dva entiteta još 2004. godine. Iz tih sporazuma se niko ne može povuć, jer u Ustavu BiH piše da se nadležnost može prenijeti sa entiteta na državu, a nema propisane procedure za nazad. Gledao sam taj sporazum između Federacije i RS o VSTV-u i tu nema napisana mogućnost raskidanja. Radi se dakle o ustavno-pravnom sporazumu. Kada entitet prebaci nadležnost na nivo države, to automatski postaje izvorna nadležnost države. To je dostignuće Dejtonskog mirovnog procesa. Da bi se to vratilo nazad, o tome odlučuje ona institucija čija je to direktna nadležnost, dakle, u ovom slučaju Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine - pojašnjava pravni postupak profesor Mahmutović kojim je gotovo nemoguće jednom od entiteta preuzete ingerencije vratiti nazad dodatno pojašnjavajući:
'Bosna i Hercegovine nije sastavljena od entiteta nego se Bosna i Hercegovina sastoji od entiteta. Nisu se dakle dvije države dogovorile pa formirale jednu novu jedinicu. Bosna i Hercegovina ima svoj kontinuitet kako to piše u članu 1. Dejtonskog ustava, a njena unutrašnja struktura je promijenjena od Dejtonskog mirovnog sporazuma i od tada postoji entitet RS u formalnom smislu. Dakle, ono što je preneseno na državni nivo ne može se vraćat bez parlamentarne procedure za što kao i za svaki drugi zakon, ukoliko se radi o zakonu, je dovoljna prosta većina. Dakle, vlasti RS uopšte ne mogu da utiču na izvorne nadležnosti države niti mogu raspravljati o njima' pojašnjava jedino mogući pravni način za povratak nadležnosti države ka entitetima.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte kako je ključ u održavanju mira i stabilnosti sada u načinu na koji će postupati Tužilaštvo prema, evidentno, protivustavnim akcijama koje vodi trenutni predsjednik RS Milorad Dodik.
