Mandat aktuelne Vlade Federacije BiH ostat će u historiji zabilježen kao vjerovatno jedan od najpogubnijih za državu i njene građane. Jedan od posljednjih primjera u nizu jeste povećanje minimalne plate.
Nametnuta vlada, nameće odluke
Odlučila je tako Vlada Federacije BiH na čelu sa Nerminom Nikšićem da preko noći, s obzirom da su sve držali u tajnosti do kraja decembra sada već stare 2024. godine, povećaju minimalnu platu na 1.000 KM bez konsultacija sa privredom koja je ključna u procesu pregovora s obzirom da generira novac kojim se hrani megalomanski državni aparat.
Nametnuta je to odluka kao i ona o neradnoj nedjelji čije posljedice smo već vidjeli, smatra to i ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić. Ukoliko se prisjetimo da je aktuelna državna vlast nametnuta Schmidtovom voljom, bacanjem na pod Ustava na 24 sata, ne bi nas trebali iznenaditi ni potezi koje povlači - ali moraju! Više se ne radi o kadroviranju, da li će negdje biti više Srba, Hrvata ili Bošnjaka već o odlukama koje osim urušavanja sistema države sada urušavaju i privredu odnosno ekonomiju na dugoročnom planu.
Ako Uredbu o minimalnoj plati gledamo kroz realna dešavanja a ne tumačenju samih kreatora Vlada Federacije BiH je poslodavcima, uključujući mikro i male, tek osnovne biznise koji se bore u prvih pet godina postojanja, naredila da počnu zarađivati dodatnih 684 KM po radniku mjesečno. Zvuči dobro za radnika ali njemu će od ukupnog iznosa ostati tek 381 KM dok će 304 KM završiti u državnom budžetu za koji nismo sigurni da ćemo više vidjeti.
Sve ovo poslodavac mora ispoštovati za manje od mjesec dana.
Ova mjera se nameće u vrijeme kada je poslovna klima u Federaciji BiH ali i cijelom svijetu već izuzetno izazovna, što izaziva opravdanu zabrinutost među poslodavcima.
Poslodavci žele povećati platu radniku, ali ne puniti državnu kasu bez dna
Iako je hajka od strane pristalica kreatora Uredbe o minimalnoj plati i obmanutih radnika bila usmjerana na privrednike teško se gdje zbog medijskog mraka može pročitati informacija da privrednici zapravo žele radnicima povećati platu, ali ne žele puniti državnu kasu bez dna.
Naime, poslodavci se suočavaju s dva ključna problema. U ovim trenucima nemaju mogućnost generisanja dodatnih prihoda koji bi im omogućili ispunjenje novih obaveza prema državi. Drugi problem leži u činjenici da su svjesni da bi novac koji završi u državnom budžetu bio "beskorisno" potrošen na državnu administraciju, što samo pogoršava njihov osjećaj nesigurnosti u budućem poslovanju. Velika većina poslodavaca smatra da ova mjera neće donijeti nikakvu stvarnu korist radnicima, jer se u osnovi radi o prebacivanju tereta sa jedne strane na drugu, bez stvarnog pozitivnog efekta na privredu.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je u izjavi za Hayat također potvrdio da minimalna plata 1.000 KM nije problem, ali da novac ide radnicima.
- Bit ću vrlo precizan, mi smo kao Udruženje poslodavaca dobili u petak projektni zadatak u kojem nam je iz Vlade FBiH rečeno – mi sa ovim što trenutno ubiremo smo zadovoljni i ne treba nam ništa više. Od vas očekujemo rješenje u kojem će što veći dio novca otići radnicima. Mi smo spremili jednu odluku za vladu u kojoj smo rekli da su minimalna primanja 1.000 KM a da se plata prema već postojećem zakonu uskladi sa inflacijom i BDP-om, tako da bi ona iznosila vjerovatno oko 650 KM a da razlika u skladu sa zakonom bude neoporeziva, te da ostane uredba iz ove godine gdje se također neoporezivo može isplatiti radniku 450 KM, tako da radnik ni u kom slučaju ne ode kući ispod 1.000 KM. To je bio naš prijedlog i bili smo spremni i da neke stvari zajedno korigujemo.
Kako je dalje kazao, Vlada FBiH je to ignorisala i uopće nisu htjeli o tome da raspravljaju rekavši u jednoj rečenici da je to njima neprihvatljivo.
Socijalni disbalans kao karta za propast
Društvena struktura Federacije BiH, prema dostupnim podacima, pokazuje ozbiljnu neravnotežu u odnosu između broja zaposlenih u realnom sektoru i onih koji zavise od državnih transfera.
Na svakih 100 ljudi, samo 27 radi u privatnim kompanijama, dok čak 73 osobe zavise od različitih oblika socijalne pomoći, penzija, nezaposlenosti ili državnih plata. Tako, 27 radnika iz realnog sektora treba izdržavati 73 osobe, što postavlja pitanje održivosti ovog sistema.
Takva disproporcija dugoročno najavljuje krah domaće ekonomije, koji nova odluka Vlade FBiH samo pogoršava i naglo ubrzava, jer dodatni nameti neće dovesti do povećanja produktivnosti, već će samo stvoriti dodatne finansijske pritiske na poslodavce.
Politički kontekst odluke
Analizirajući ovu odluku iz političkog i ekonomskog aspekta, jasno je da Vlada FBiH pokušava kupiti vrijeme. Povećanje minimalnih plata ima nekoliko ciljeva, od kojih je jedan zasigurno prikrivanje stvarnog stanja u budžetu.
Država se suočava s ozbiljnim finansijskim problemima, a dodatni prihod iz privatnog sektora je nužan kako bi se izbjegao bankrot. Novac koji bi trebao se građanima vratiti kroz različite oblike, a po svemu sudeći će služiti za krpljenje budžetskih rupa, izaziva gnušanje kod poslodavaca, jer se smatra da bi mogao biti iskorišten za dalju neracionalnu potrošnju, a ne za stvarni razvoj.
Jedan od najboljih primjera jeste izdavajanja za slučajeve kao što je bio u oktobru kada su Bosnu i Hercegovinu pogodile poplave. 200 metara pruge volonterski radi turska kompanija a stanovnici u Donjoj Jablanici se, sada će i treći mjesec, smrzavaju bez ikakve vizije za budućnost. Prepušteni su u ruke humanitarnih organizacija koje opet djeluju na osnovu novca od građana i privrede. Za pompezno najavljivani helikopter Vlada Kantona Sarajevo nema novca, a određene budžetske stavke su izmjenjene upravo zbog nedostatka istog.
Također, veće plate u realnom sektoru podrazumijevaju i povećanje plata državnim službenicima, političarima i članovima Vlade FBiH, jer se njihove plaće često usklađuju s minimalnom plaćom, što predstavlja dodatni trošak za privatne poslodavce.
Ovom odlukom dodatno je narušen odnos između radnika i poslodavaca, dok će kajmak pokupiti kreator cijele situacije, na taj način će dobiti na vremenu ali računaju i da će se zaboraviti svi problemi koje nisu u stanju riješiti a zatim dodatno na svemu zaraditi.
Privrednici pozivaju na odgovornost i razumijevanje
Privrednici u BiH već duže vrijeme ukazuju na potrebu za smanjenjem zbirne stope doprinosa, što bi omogućilo lakše poslovanje i konkurentnost.
Poslodavci traže odgovorniji pristup rješavanju ekonomskih problema, te smatraju da su najavljene subvencije i povećanje poreza samo kratkoročna rješenja koja neće donijeti stvarni napredak.
Umjesto toga, pozivaju na reformu poslovnog okruženja, stvaranje konkurentnih i transparentnih tržišnih uslova, kao i na ulaganje u obrazovanje i finansijsku pismenost, kako bi se građani i preduzetnici mogli bolje nositi s izazovima moderne ekonomije.
Možda ulaganje u obrazovanje i nije cilj, jer kako bi se drugačije ovakve odluke mogle pravdati bez da istog dana ispred zgrade bh. institucija se pojavi 100.000 građana koji žele bolju državu i vlast koja nije nametnuta!
