1544. - Rođen italijanski pisac Torkvato Taso, koji je u poeziji stapao ljepotu oblika i hrišćansko-romantičnu sentimentalnost, nastojeći da izrazi moralne dileme vremena i sukob dobra i zla, poroka i vrline. U glavnom djelu - "Oslobođeni Jerusalim" opisao je Prvi krstaški rat, a njegova poezija je inspirisala Johana Volfganga Getea, Džordža Bajrona i dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića.
1820. - Umro američki slikar Bendžamin Vest, koji je u klasicističkom maniru slikao portrete i istorijske kompozicije.
1857. - Umro španski književnik Manuel Hose Kintana, sljedbenik klasike i pisac slobodoumne poezije. Bio je sekretar pobunjeničkog pokreta za nezavisnost u vrijeme vladavine Španijom Napoleona Prvog od 1808. do 1814. Djela: poetska "Oda Španiji", "Oda Padilji", "Oda štampariji", drame "Pelajo", "Vojvoda od Visea", istorijsko djelo "Životi slavnih Španaca", kritika "Pravila drame".
1885. - Rođen engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svjetski brzinski rekord u vožnji automobilom, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovjek koji je automobilom vozio brže od 300 milja na čas /483 kilometra/. Očeve rekorde je oborio njegov sin Donald, koji je 1967. poginuo u čamcu "Plava ptica" prilikom postavljanja novog svjetskog rekorda na vodi od 527,9 kilometara na čas.
1892. - Rođen američki filmski režiser Raul Volš, koji se okušao u svim filmskim žanrovima, posebno uspješno u vesternima u kojima je pokazao majstorstvo u slikanju sirove ljudske prirode. Filmovi: "Bagdadski lopov", "Cijena slave", "Umrli su u čizmama", "DŽentlmen DŽim", "Srebrna rijeka", "Udaljeni bubnjevi", "Svijet u njegovim rukama", "Bijelo usijanje", "Goli i mrtvi", "Udaljena truba".
1913. - Velika Britanija i Njemačka postigle sporazum o granicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.
1915. - U Čikagu završen prvi jugoslovenski narodni sabor, na kojem je 468 delegata iz SAD i Kanade podržalo ujedinjenje svih jugoslovenskih naroda u zajedničku državu Jugoslaviju. Iseljenici su u rezoluciji istakli da jedini spas vide "u kidanju svake veze sa Austro-Ugarskom" i formiranju jedinstvene države svih Jugoslovena.
1915. - Velika Britanija počela blokadu Njemačke u Prvom svjetskom ratu.
1916. - Rođen engleski državnik i publicista Džejms Harold Vilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike Britanije od 1964. do 1970. i od 1974. do 1976.
1917. - Britanske trupe zauzele Bagdad u Prvom svjetskom ratu.
1927. - Rođen Himzo Polovina
Rođen 11. marta 1927. godine u Donjoj Mahali, u Mostaru. Kao dječak je sticao prva pjevačka saznanja od svog muzikalnog oca Mušana, koji je veoma dobro svirao šargiju. Otac Mušan je volio pjesmu pa bi Himzu sa svojom braćom i sestrama poredao ispred sebe i tjerao da pjevaju u jedan glas. Često ih je savjetovao da idu u Muslimansko društvo "ITIHAD".
Pored značajnijeg učešća u dramskoj sekciji M.D. "ITIHAD" tu je usavršio svoje recitatorske mogućnosti. To je bilo između 1935. i 1940. godine. Pred sam Drugi svjetski rat je počeo da uči violinu kod poznatog profesora i majstora violine češkog porijekla Karla Malaceka.
Bio je član folklornog ansambla RKUD "Abrašević", od 1947. godine do odlaska u Sarajevo. Sa pomenutim ansamblom odlazi na turneje po selima i gradovima bivše Jugoslavije. Volio je bogatstvo narodnih nošnji, pa ih je češće koristio na javnim nastupima i kao pjevač.
"...Nije dovoljno samo korektno otpjevati pjesmu. Ima tu još nešto. Treba prodrijeti u unutrašnje tkivo pjesme. Pjesma ima svoje slojeve kao majdan. A svaka, pa i najlošija pjesma ima svoju utrobu kao što je imamo vi i ja. Do te utrobe treba znati prodrijeti. Treba htjeti prodrijeti. Kad se pozabavite tom 'geologijom' ili takvom 'anatomijom', pa kad vi udete u pjesmu i pjesma ude u vas, pa kad takvu pjesmu ispustite prema drugima, onda ce i drugi shvatiti da to nije tek pjesma radi pjesme, nego i više od toga. Dakle, pjesmu treba "donijeti"." (Dr. Himzo Polovina)
Kao student Medicinskog fakulteta 1950. godine postaje član Studentskog KUD "Slobodan Princip – Seljo", a nastupa i sa KUD "Ivo Lola Ribar", KUD" Proleter", ZKUD "Vaso Miskin – Crni", KUD "Miljenko Cvitković", te za amaterska društva koja su imala muzičke multietničke programe.
Tokom svoje pjevačke karijere završava studije medicine i postaje doktor specijalista – neuropsihijatar. U praksi uspješno primjenjuje metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije. Užem krugu medicinskih stručnjaka poznati su njegovi naučni radovi iz pomenutih oblasti objavljenih u stručnim publikacijama. Bio je cijenjen ljekar u Bolnici za mentalnu rehablitaciju Jagomir u Sarajevu sve do svoje smrti.
Sakupljanje i interpretacija starogradske (malovaroške) pjesme se danas karakteriše kao autentično muzičko nasljeđe Bosne i Hercegovine. Njegovo duboko razumjevanje i znanje duha sevdalinki ostavilo je veliki trag u bosanskoj kulturi.
Himzo Polovina je za svoju umjetnost primio mnoga priznanja, među kojima i Estradnu nagradu BiH i bivše Jugoslavije. Njegove vitrine krase srebrne, zlatne i dijamantske ploče, diplome i mnoga priznanja koja je za života primio.
Umro je 5. augusta 1986. godine u Sarajevu
1937. - Rođen Jovan Divjak - general ARBiH
Jovan Divjak (rođen 11. marta 1937. g.), bosanski general i pisac. Jedan od najpopularnijih generala Armije RBiH i drugi čovjek Armije.
Iako rođen u Beogradu, s obzirom da mu je otac porijeklom iz Bosanske krajine gdje je radio kao učitelj, Divjak se nacionalno izjašnjava kao Bosanac, što je u više navrata isticao u intervjuima za domaće i inostrane medije.
Završio je 12. klasu Vojne akademije u Beogradu, kurs za komandanta bataljona, Komandno-štabnu akademiju i Ratnu školu. Kasnije je također završio Štabnu školu francuske vojske. Predavao je u Vojnoj školi u Sarajevu. Rat ga je zatekao na dužnosti oficira u štabu TO BiH. Postao je brigadni general Armije RBiH i pomoćnik načelnika Glavnog štaba Armije Republike Bosne i Hercegovine. Prvi je nosilac najvišeg francuskog ordena, Legije časti iz Bosne i Hercegovine.
Vidjevši da JNA naoružava srpske paravojne formacije i civile, odlučio je da oružje iz Kiseljaka preda Teritorijalnoj odbrani BiH, kako ga JNA ne bi zloupotrijebila. Vojni sud JNA ga je 1991. osudio na 9 meseci zatvora zbog izdavanja oružja TO BiH. Kaznu je izbjegao napustivši JNA, nakon čega se pridružio Armiji Republike Bosne i Hercegovine.
U Parizu je na francuskom jeziku objavljena knjiga njegovih razgovora pod naslovom "Sarajevo mon amour" (Sarajevo moja ljubavi). Divjak je bio jedan od osumnjičenih od strane MUP-a Republike Srpske za napad 3. maja na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici. Uhapšen je na osnovu Interpolove potjernice i optužnice o počinjenim ratnim zločinima, koju je raspisala Srbija, 3. marta 2011. godine u 20.00 sati na bečkom aerodromu na putovanju iz Sarajeva za Italiju. 29. jula 2011. g. austrijski sud odbija zahtjev Srbije za izručenje i oslobađa Jovana Divjaka.
Osnovao je i ugradio sebe u fondaciju "Obrazovanje gradi BiH".
Suprotstavio se srpskoj propagandi u manipuliranju srpskim žrtvama u Sarajevu, odbivši svaku pomisao na masovna stradanja Srba, ističući da su Srbi u Sarajevu pretežno stradali od srpskih granata, a da nad Srbima nije vršen planski ili sistematski zločin.
generaarmijearmijabhbihjovandivjak
1938. - Nacista Artur Sajs-Inkvart postao austrijski kancelar umjesto Kurta fon Šušniga, a dan potom njemačka vojska je ušla u Austriju i pripojila je Trećem rajhu.
1941. - Kongres SAD, na inicijativu predsjednika Frenklina Ruzvelta, usvojio Zakon o zajmu i najmu, kojim je omogućeno državi da sve ratne materijale "proda, prenese, zamijeni, pozajmi, da pod zakup ili na bilo koji drugi način da vladi one zemlje čija je odbrana od vitalnog značaja za odbranu SAD". Tim zakonom je Velika Britanija dobila znatnu oružanu pomoć u Drugom svjetskom ratu, a SAD su zvanično ostale izvan rata.
1955. - Umro engleski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Otkriće nije korišćeno do Drugog svjetskog rata, kad su ga britanski fiziolog i biohemičar Ernst Boris Čejn i australijski ljekar Hauar`d Volter Flori primijenili u liječenju infekcija. Fleming je 1945. s njima podijelio Nobelovu nagradu za medicinu.
1973. - Rođen Vedin Musić
Klupska karijera
Fudbalsku karijeru počeo je na malonogometnim turnirima u Srebreniku. Zapazio ga je tadašnji menadžer FK Gradine iz Srebrenika, te ga angažuje u svojim redovima. Poslije NK Gradine prelazi u redove tuzlanske FK Slobode gdje ostaje do 1996. godine. Nakon toga odlazi u Tursku, prvo u İstanbulspor A.Ş., te onda 1998. godine u Antalyaspor. 2001. godine potpisao je ugovor sa talijanskim klubom Como Calcio 1907, odakle 2003. godine za 3.000.000 € odlazi u Modenu F.C.. Unarednim godinama igra u nekoliko italijanskih klubova a 2011 potpsuje za NK Želik iz Zenice ivraća se u BH ligu.
Reprezentacija
Za bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju debitovao je 30. novembra 1995. godine na prvoj zvaničnoj utakmici Bosne i Hercegovine na prijateljskoj utakmici sa reprezentacijom Albanije u Tirani. Posljednju utakmicu za reprezenatciju odigrao je 6. juna 2007. godine na kvalifikacionoj utakmici za Evropsko prvenstvo 2008. godine protiv reprezentacije Malte u pobjedi od 1:0. Za bosanskohercegovačku reprezentaciju odigrao je 45 utakmica.
1975. - U Lisabonu ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv ljevičarske vojne vlade, a bivši predsjednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobjegao u Španiju. Sutradan je obrazovan Savjet revolucije radi nastavljanja revolucionarnog procesa započetog 25. aprila 1974. obaranjem diktatorskog režima koji je u nasljeđe ostavio Antonio de Oliveira Salazar.
1976. - Bivši predsjednik SAD Ričard Nikson priznao da je 1970. naredio Centralnoj obavještajnoj agenciji da spriječi Salvadora Aljendea da postane predsjednik Čilea. CIA je prilikom rušenja Aljendea 1973. obilato pomogla vojnu zavjeru generala Augusta Pinočea.
1985. - Mihail Gorbačov dan poslije smrti Konstantina Černjenka izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije SSSR.
1990. - Parlament Litvanije objavio nezavisnost te sovjetske baltičke republike od Moskve.
1990. - Čileanski diktator general Augusto Pinoče poslije više od 16 godina prepustio predsjednički položaj Patrisiju Elvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.
1991. - U Beogradu su dan poslije krvavih nereda izbile demonstracije studenata, kojima su se pridružili i srednjoškolci. Tokom "plišane revolucije" do 14. marta su demonstracije podržavali i lideri opozicije i mnoge ugledne ličnosti javnog i kulturnog života Beograda i Srbije. Okupljenima kod Terazijske česme u centru grada se obratio i NJegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle. Studenti su tražili oslobađanje svih uhapšenih u demonstracijama 9. marta, krivično gonjenje vinovnika krvoprolića, ostavke ministara unutrašnjih poslova Radmila Bogdanovića i urednika TV Beograd, koje su ubrzo potom i uslijedile.
1998. - Predsjednik Indonezije Suharto, uprkos snažnim studentskim protestima, započeo sedmi petogodišnji mandat, ali je ubrzo prinuđen da podnese ostavku na položaj šefa države.
2003. - Prvi stalni Međunarodni krivični sud inaugurisan u Hagu polaganjem zakletve 18 sudija pred predsjednikom Skupštine stranaka Suda - jordanskim princom Zeidom Raradom al Huseinom. Svečanom činu prisustvovali holandska kraljica Beatrisa, generalni sekretar UN Kofi Anan, te oko 550 predstavnika država stranaka Rimskog statuta, među kojima su bili i ministar inostranih poslova BiH Mladen Ivanić i ambasador BiH u Holandiji Željko Jerkić.
2004. - U seriji podmetnutih eksplozija u četiri putnička voza u Madridu poginulo 190 ljudi, a 1.247 je povrijeđeno. Odgovornost za napade preuzela Al kaida.
2006. - Bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević umro u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala.
2011. - Razorni zemljotres jačine devet stepeni po Rihterovoj skali pogodio je sjeveroistočni dio Japana i izazvao cunami, u kome je poginulo skoro 19.000 ljudi, izazvana je nuklearna katastrofa u nuklearki Fukušima i potpuno je uništeno nekoliko obalskih gradova.
