Situacija sa zagađenjem zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine već odavno je alarmantna. Građani se iz godine u godinu, iz dana u dan guše u smogu.
Svakodnevno se nalazimo na vrhu liste najzagađenijih gradova na svijetu.
Prema podacima Svjetske banke, svake godine u Bosni i Hercegovini u prosjeku 3.300 ljudi umre u ranoj dobi zbog razloga vezanih za zagađenje zraka.
Hiljade ljudi odlazi u bolnice sa respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Zagađenje zraka posebno pogađa djecu i starije osobe.
Posljedice katastrofalne
Pulmologinja Zehra Dizdarević za Hayat.ba upozorava da su posljedice zagađenja zraka katastrofalne.
- Posebno su na udaru gornji i donji disajni putevi, ali nema organa koji nije ugrožen od ovako guste zagađenosti. Jučer je Sarajevo bilo najzagađeniji grad na svijetu, a bilo je dana kad je zagađenost bila još veća - govori Dizdarević na početku razgovora.
Navodi da je sve veća učestalost hronične opstruktivne plućne bolesti, te iako je pušenje glavni uzrok, i ta zagađenost je također jedna od veoma važnih faktora nastanka i za sve malignome.
- U Sarajevu je CO2 dominantan. On je glas koji dominira i prodire u najdublje disajne puteve i na taj način onemogućava razmjenu kisika i ugljendioksida. To je taloženje svih mogućih čestica - pojašnjava.
Dotakla se događaja od 1952. godine, kad je u Londonu zbog guste magle i čađi došlo do ogromnih gubitaka i umrlo je preko milion ljudi.
- Na neki način to su riješili i više te zagađenosti nema. Kod nas su ili digli ruke, ili više nemamo mogućnosti da se uključimo u tokove koji bi mogli napraviti neku strategiju sa akcionim planovima za svaku godinu - smatra Dizdarević.
Domovi zdravlja su prepuni pacijenata. Dizdarević navodi da kada pacijenti dolaze, ljekari više nisu sigurni da li su u prehladnom stanju, ili je to stanje zbog zagađenosti vazduha. Sve se pomješa i sve ima sličnu simptomatologiju.
Kako se zaštititi?
Kad je riječ o zaštiti od ove pošasti, građani mnogo koriste maske.
- Iako mnogi kažu da maska ne predstavlja mnogo, ona ipak pruža 30 posto zaštite. Ako takva maska štiti u salama, može da štiti i vani. U ranim satima treba izbjegavati izlazak vani, dok se malo ne podigne magla i smog. Nije preporučljivo ni otvaranje prozora, ne može se prozračiti jer je vani gori vazduh nego u kući. Ako nemamo masku, može poslužiti i šal. Bitno je naglasiti da nisu ugroženi samo respiratorni putevi. Ugrožena je i kosa, koža. Ljudi dolaze sa strašnim svrbežom kože misleći da je alergija, međutim, zbog suhoće kože dolazi do pucanja površnih kapilara koji jako svrbe. To je sve zbog zagađenosti. Djeluje i na disajne puteve, na srce, pritisak, kosu, kožu ali i genitalije. Nema organa koji nije zahvaćen zagađenošću. Borimo se protiv pušenja, koje je zaista ubitačno, ali ovaj vazduh također jako šteti našem organizmu. Kroz usta ulaze sve moguće štetne materije koje se u vazduhu nalaze - govori doktorica Dizdarević.
Navodi da djeca mnogo kašlju i dolazi do spazma disajnih puteva.
- Taj spazam je posljedica ovoga, ali i šlajma koji se stvara od zagađenja. Ali djeca moraju u školu, ljudi moraju na posao. Ako ništa, zaštititi se moramo mehanički, zatvoriti usta i nos da štetne materije ne ulaze. Moramo cijeli organizam zaštititi na neki način. Šalovima, kapama, rukavicama... - savjetuje pulmologinja.
