Bosna i Hercegovina je u protekloj godini ostvarila deficit od 3,5 milijardi KM u trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenim proizvodima sa svijetom, prema analizi Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojenoj od strane Vijeća ministara BiH.

Izvoz ovih proizvoda stagnira na milijardu KM, dok je uvoz porastao na 4,5 milijardi KM u 2023. godini, što ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagla promjene i poremećaje u trgovini hranom.

Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi čine 6% ukupnog izvoza BiH, dok je njihov udio u uvozu veći, iznoseći oko 16%.

Najznačajniji izvozni proizvodi su ulje od sjemena suncokreta, bijeli šećer i smrznute maline, koji su zabilježili pad izvoza za 19%, 40% odnosno 34% u 2023. godini.

Evropska unija ostaje ključni trgovinski partner BiH, s 55% udjela uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH i 46% izvoza ovih proizvoda iz BiH na tržište EU, pri čemu Hrvatska, Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija prednjače. Većina uvoza iz EU dolazi iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Holandije, Austrije i Slovenije.

CEFTA tržište, s Srbijom kao vodećim partnerom, također igra važnu ulogu u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Tokom 2023. godine, BiH je na CEFTA tržište izvezla oko 41% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je uvezla oko 29%.

Analiza također ističe da BiH nema jasno definiranu konkurentnu prednost u ovom sektoru, osim u mljekarskom, voćarskom i povrtarskom podsektoru.