Njemački diplomat: Da je UN poslušao američkog generala, rat u BiH bi završio 1993.

Njemački list Tageszeitung piše kako je NATO još od 1993. godine intervenirao u ratu u Bosni i Hercegovini i tako spasio hiljade ljudi. Dodaje kako je 1994. godine "čak spriječio jedan genocid, ali je da je mir u BiH ponovo ugrožen".

Ove godine navršilo se 25. godina od političkog kraja Slobodana Miloševića i bombardovanja Srbije od strane NATO-a, piše Alexandar Rhotert u autorskom članku, objavljenom u listu Tageszeitung iz Berlina.

- Milošević je od 1989. godine pokušavao veliki dio Jugoslavije staviti pod kontrolu Beograda, kako bi ujedinio sve teritorije naseljene Srbima. Da bi to postigao, on je sa JNA i paravojnim trupama vodio četiri rata: kratko u Sloveniji, od 1991. u Hrvatskoj, od 1992. u BiH i od 1998. na Kosovu - piše njemački politolog, prenosi Deutsche Welle.

Potom se poziva na riječi premijera Kosova Albina Kurtija "Sačuvajte NATO. Spasio je moju domovinu" iz članka objavljenog u subotnjem izdanju New York Timesa i konstatira: "Manje je poznato da je NATO još od 1993. godine intervenirao u ratu u Bosni i tako spasio mnogo hiljade života kao i da je 1994. godine čak spriječio jedan genocid".

Rottert pritom pojašnjava kako su intervencije NATO-a u BiH i na Kosovu bile fundamentalno različite: dok je UN tražio od NATO-a intervenciju u BiH samo kao "posljednje sredstvo", na Kosovu je NATO bio "u potpunosti uključen u operacije i mogao je slobodno djelovati".

Rhotert: SAD i NATO spriječili genocid koji je prijetio Goraždu

Njemački stručnjak ukazuje kako je u martu 1993. godine započeo angažman NATO-a na zabrani leta iznad BiH, a da je u februaru 1994. godine došlo do prve borbene akcije. Tada su avioni F-16 oborili četiri srpska borbena aviona.

Potom konstatira: "Provođenje zabrane leta nije dovoljno priznato, mada je srpska avijacija mogla nanijeti mnogo veća razaranja iz zraka nego srpska artiljerija sa zemlje. To je spasilo nebrojene živote civila i vladinih trupa".

Rhotert se potom osvrće na opsadu Goražda u aprilu 1994. godine, kada su trupe generala Ratka Mladića već bile na putu da osvoje ovu zaštićenu zonu UN-a, u kojoj je bilo preko 60.000 ljudi.

- Zračni udari i ogroman političko-diplomatski pritisak SAD-a i NATO-a spriječili su prijeteći genocid, kojeg su srpske trupe nažalost izvršile 15 mjeseci kasnije u obližnjoj enklavi Srebrenici - piše Rottert za njemački list Tageszeitung.


"Veći angažman NATO-a u BiH mogao spasiti brojne živote"


U članku TAZ-a, njemački stručnjak tvrdi da je "obimniji angažman NATO-a mogao spasiti nebrojene živote" i citira američkog generala zrakoplovstva McPeaka, koji je još 1. maja 1993. godine izjavio: "Dajte nam vremena i preletjet ćemo svaki artiljerijski položaj i uništiti ga".

- Da su UN poslušale McPeaka, rat u Bosni bi bio završen u ljeto 1993. a genocid bi bio spriječen - uvjeren je Alexander Rhotert.

Kao najveće protivnike zračnih napada njemački politolog imenuje tadašnjeg glavnog sekretara UN-a, Japanca Yasushija Akashija i francuskog generala Bernarda Janviera odnosno njihove vojne i političke predstavnike. Oni su odobrili napade na srpske položaje oko Srebrenice "kao alibi" nakon što su Mladićeve trupe već zauzele grad.

- Tada je došlo do napada sa dva aviona F-16, nakon što su desetci borbenih aviona NATO-a uzaludno čekale na naređenje u zraku." U članku TAZ-a se s tim u vezi citira vođa F-16 operacije, Nizozemac Jouke Eikelboom, koji je gorko prokomentirao: "Bilo je to kao da se moramo boriti s jednom rukom vezanom za leđa".

Rhotert potom konstatira da je genocid u Srebrenici promijenio sve i da su SAD počele vršiti ogroman pritisak na UN da odobre zračne napade.

- Kada su krajem augusta 1995. godine srpske jedinice ispalile tri granate na tržnicu Markale u Sarajevu, ubivši 38 i ranivši preko 150 ljudi, kucnuo je čas za NATO. Poslije dvije sedmice zračnih napada, Mladićeve trupe su prekinule najdužu opsadu jednoga grada - piše Rhotert i zaključuje: "NATO može biti ponosan što je okončao prva dva rata u Evropi poslije 1945. godine, spasio nebrojene živote u Bosni i spriječio drugi genocid na Kosovu".

Ruski ambasador dva puta prijetio BiH "ukrajinskim scenarijem"

Njemački stručnjak potom se vraća u sadašnjost i navodi kako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, 30 godina kasnije, zaobilazeći legitimne i multietničke oružane snage zemlje, "izgradio značajne paravojne snage i opremio ih oružjem za rat" kao i da dio tih snaga "svake godine paradira na neustavnom maršu povodom Dana RS, u nazočnost ruskih diplomata, osuđenih ratnih zločinaca i vladinih predstavnika iz Beograda".

- Iako je visoki predstavnik za BiH, Christian Schmidt, prošle godine najavio da neće dozvoliti ilegalnu paradu, nije učinio ništa da je spriječi. Malo toga nedostaje do nezavisnosti RS i njenog pripajanja Srbiji. Time bi Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić završili projekt Velike Srbije, koji je 1991. započeo Milošević - piše Alexander Rhotert za Tageszeitung i završava članak riječima:

- Ruski ambasador je dva puta prijetio Bosni 'ukrajinskim scenarijem'. Pošto se Schmidt, kako izgleda, ne želi previše zamjeriti predstavnicima buduće Velike Srbije, postoji samo jedna opcija za spas Daytonskog sporazuma i Bosne: značajno pojačanje misije Eufora, Althea. EU bi trebala djelovati preventivno – dok još ima vremena.

Alexander Rhotert se kao politolog i diplomat od 1991. godine bavi situacijom u bivšoj Jugoslaviji. Radio je za UN, NATO, OESS, OHR i EU, uglavnom na provedbi mira u BiH i na Zapadnom Balkanu. Kao potpukovnik bio je i savjetnik Bundeswehra za misije u inostranstvu.