Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2023. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Prema analizi, ukupan obim trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u stalnom je porastu, ali izvoz u posljednje dvije godine stagnira na nivou od milijardu KM, dok uvoz raste i dostigao je vrijednost od 4,5 milijarde KM u 2023. godini. Deficit od 3,5 milijarde KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23 posto ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom.
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi čine solidnih 6 posto u ukupnom izvozu iz BiH na inozemno tržište, dok je na strani uvoza taj udio veći i iznosi oko 16 posto. Bosna i Hercegovina nema jasnu konkurentnu prednost, osim u tri podsektora i to: mljekarskom, voćarskom i povrtlarskom. Vodeći izvozni proizvod i dalje je ulje od sjemena suncokreta koji je zabilježio pad izvoza za 19 posto u 2023. godini, a manji izvoz je evidentan i za bijeli šećer za 40 posto, te smrznute maline za 34 posto.
Evropska unija je tradicionalno ključni trgovinski partner BiH. Oko 55 posto uvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u BiH je iz Evropske unije, dok se na tržište Evropske unije iz BiH plasira oko 46 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a najviše u Hrvatsku, Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, i u nešto manjim iznosima u Švedsku i Francusku. Istodobno, oko 85 posto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije na tržište BiH je iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Nizozemske, Austrije i Slovenije.
I tržište CEFTA-e, gdje prednjači Srbija, je značajan trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Iz BiH je na tržište CEFTA-e tokom 2023. godine izvezeno oko 41 posto od ukupnog izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, dok je uvezeno oko 29 posto.
