Naime, RS suočava s problemom gotovo jednakog broja zaposlenih i penzionera, što čini postojeći penzijski sistem neodrživim.
Slične inicijative pojavile su se i u Federaciji BiH, gdje omjer zaposlenih i penzionera također nije povoljan. Trenutni omjer iznosi 1,22 zaposlene osobe na jednog penzionera. U mnogim zemljama svijeta starosni prag za penziju postupno se podiže zbog sve veće brige o održivosti penzijskog sistema.
U nekim europskim zemljama, poput Francuske, starosna dob za penzionere podiže se s 62 na 64 godine do 2032. godine. S druge strane, zemlje poput Bugarske, Italije i Danske postavljaju najviši prag na 67 godina. Mnoge zemlje također omogućuju prijevremenu penziju, uz određene uvjete vezane za godine radnog staža.
Prijedlog za povećanje starosnog praga u RS-u izaziva političke i ekonomske diskusije, jer bi mogao dovesti do većih zahtjeva za penzionere, a time i izazvati promjene u načinu isplate penzija.
