Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma rat je stao ali su problemi ostali. To se pogotovo odnosi na povratnička mjesta u kojima je infrastruktura u kritičnom stanju. Iako apliciraju na brojne konkurse nerijetko se desi da neka od tih mjesta budu odbijena po pitanju rješavanja svojih krucijalnih problema.
Zbog toga civilno društvo radi što je u njihovoj moći kako bi se prevazišli problemi u povratničkim mjestima. Jedan od projekata je i “Civilno društvo u borbi protiv korupcije” kojeg je implementirala Unija za održivi povratak i integracije u BiH (UZOPI).
-Izmjene Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim licima u BiH su ključno rješenje za efikasniju obnovu stambenih jedinica i infrastrukture, poticanje zapošljavanja, obrazovanje, socijalnu zaštitu, zaustavljanje iseljavanja iz BiH i druge segmente života povratnika i interno raseljenih osoba u BiH.
U prethodnih 11 mjeseci Unija za održivi povratak i integracije u BiH (UZOPI) je implementirajući projekt “Civilno društvo u borbi protiv korupcije” provela monitoring utroška javnih sredstava u 20 općina/gradova u oba bh entiteta, koji je kao i terenska iskustva u prethodnim decenijama djelovanja UZOPi-a pokazao da je nužno izmjeniti postojeći državni zakon.
Brojni primjeri sa terena koji su identificirani tokom monitoringa upozoravaju da su povratnici “zakočeni” između prevaziđenih dejtonski rješenja i reformskih procesa koje BiH treba da provede na putu ka EU. Među tim procesima je i zaštita i inkluzija ranjivih grupa (povratnika i raseljenih osoba) kroz trajna rješenja i mjere integracije kako bi se zatvorio Aneks VII Dejtonskog sporazuma.
U novim zakonskim rješenjima se vidi mogućnost za jačanje socijalne kohezije u lokalnoj zajednici i inkluzivno situiranje povratnika i raseljenih osoba u mjestima u kojima žive, kako bi se zaustavilo iseljevanje iz BiH.
Podršku izmjenama postojećeg zakona u kampanji UZOPI-a iskazala je Delegacija EU u BiH i Ured specijalnog predstavnika EU u BiH, kao i jedan broj zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Kroz višemjesečnu javnu raspravu na skupovima su bili povratnici, raseljene osobe, predsjednici povratničkih MZ, članovi NVO i civilnog društva, te predstavnici lokalnih vlasti. Skupovi su održani u Doboju, Bratuncu, Foča-Ustikolina, Grahovu, Čajniču, Goraždu, Prnjavoru i u Sarajevu.
Postojeći Zakon donesen 1999. godine, a izmijenjen je 2003. godine. Dvije decenije nakon zakonskih izmjena, život povratnika i raseljenih osoba širom BiH se odvija u bitno izmjenjenim uslovima, socijalna situacija i ekonomske prilike su prevazišle postojeća zakonska rješenja.
Brojni primjeri sa terena koji su identificirani tokom monitoringa kazuju da su povratnici “zakočeni” između prevaziđenih dejtonski rješenja i reformskih procesa koje BiH treba da provede na putu ka EU. Među tim procesima je i zaštita I inkluzija ranjivih grupa (povratnika I raseljenih osoba) kroz trajna rješenja I mjeer integracije kako bi se zatvorio Aneks VII Dejtonskog sporazuma – stoji u saopćenju UZOPI.
-Izmjene Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim licima u BiH su ključno rješenje za efikasniju obnovu stambenih jedinica i infrastrukture, poticanje zapošljavanja, obrazovanje, socijalnu zaštitu, zaustavljanje iseljavanja iz BiH i druge segmente života povratnika i interno raseljenih osoba u BiH.
U prethodnih 11 mjeseci Unija za održivi povratak i integracije u BiH (UZOPI) je implementirajući projekt “Civilno društvo u borbi protiv korupcije” provela monitoring utroška javnih sredstava u 20 općina/gradova u oba bh entiteta, koji je kao i terenska iskustva u prethodnim decenijama djelovanja UZOPi-a pokazao da je nužno izmjeniti postojeći državni zakon.
Brojni primjeri sa terena koji su identificirani tokom monitoringa upozoravaju da su povratnici “zakočeni” između prevaziđenih dejtonski rješenja i reformskih procesa koje BiH treba da provede na putu ka EU. Među tim procesima je i zaštita i inkluzija ranjivih grupa (povratnika i raseljenih osoba) kroz trajna rješenja i mjere integracije kako bi se zatvorio Aneks VII Dejtonskog sporazuma.
U novim zakonskim rješenjima se vidi mogućnost za jačanje socijalne kohezije u lokalnoj zajednici i inkluzivno situiranje povratnika i raseljenih osoba u mjestima u kojima žive, kako bi se zaustavilo iseljevanje iz BiH.
Podršku izmjenama postojećeg zakona u kampanji UZOPI-a iskazala je Delegacija EU u BiH i Ured specijalnog predstavnika EU u BiH, kao i jedan broj zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Kroz višemjesečnu javnu raspravu na skupovima su bili povratnici, raseljene osobe, predsjednici povratničkih MZ, članovi NVO i civilnog društva, te predstavnici lokalnih vlasti. Skupovi su održani u Doboju, Bratuncu, Foča-Ustikolina, Grahovu, Čajniču, Goraždu, Prnjavoru i u Sarajevu.
Postojeći Zakon donesen 1999. godine, a izmijenjen je 2003. godine. Dvije decenije nakon zakonskih izmjena, život povratnika i raseljenih osoba širom BiH se odvija u bitno izmjenjenim uslovima, socijalna situacija i ekonomske prilike su prevazišle postojeća zakonska rješenja.
Brojni primjeri sa terena koji su identificirani tokom monitoringa kazuju da su povratnici “zakočeni” između prevaziđenih dejtonski rješenja i reformskih procesa koje BiH treba da provede na putu ka EU. Među tim procesima je i zaštita I inkluzija ranjivih grupa (povratnika I raseljenih osoba) kroz trajna rješenja I mjeer integracije kako bi se zatvorio Aneks VII Dejtonskog sporazuma – stoji u saopćenju UZOPI.
