Svi se na kraju godine suočavamo s preispitivanjem, nerealiziranim planovima, nezadovoljstvom i pritiskom da zablistamo na svim životnim poljima. Dodamo li tome stres, novogodišnju euforiju i nezdrav način života, naše srce može itekako osjetiti posljedice.

“Stres je jedan od najvećih neprijatelja srca”, istaknula je dr. Jasmina Ćorović-Kuburović. Objasnila je da stres izaziva pojačano lučenje hormona poput adrenalina i kortizola, koji podižu krvni pritisak i ubrzavaju rad srca. Dugoročno, hronični stres može dovesti do oštećenja krvnih sudova i povećanog rizika od srčanog udara.

“Najgori je definitivno stres, pa fizička neaktivnost, alkohol, pušenje – to su četiri stvari. I loša ishrana kao peta je najgora stvar koju možete pružiti svom srcu, ali ako bih izdvojila jednu, a to je stres. Hronični stres koji dovodi do hronične upale i ta hronična upala sa hroničnim stresom pravi jedan medij u kojem srce ne može da funcionira kako treba. Zapravo, srce gura čitav život. I zaista nam treba to zdravlje srca. I zaista to zdravlje treba shvatiti, bar evo ove godine da napravimo malu promjenu u svom životu i da shvatimo sebe i svoje zdravlje. Maloprije ste pričali sa gostom u emisiji o održavanju instalacija i čak ste ga pitali: ‘Svako koliko ih treba održavati? Kako to da održavamo instalacije? Da li smo svjesni instalacija?’ Mi smo svjesni svog okruženja, ali zapravo nismo svjesni gdje smo svaki dan. I mjesto koje ne napuštamo je zapravo naše tijelo. Jedini motor koji nam služi čitav život je naše srce. Taj motor prvo treba servisirati”, upozorava doktorica.

No, osim što može osjetiti fizičku bol zbog zdravstvenih problema, srce može boljeti i zbog emocija, posebno tuge.

“Prva je fizička bol, koja nastaje zbog ishemije – prestanka opskrbe srčanog mišića kroz koronarne krvne sudove. To je ona prava fizička bol koju osjetimo tokom srčanog udara. Međutim, srce može boljeti i psihički”, ističe doktorica.

Dodaje da postoji stanje poznato kao Takotsubo sindrom, poznat i kao “sindrom slomljenog srca”. Ovo stanje, uzrokovano intenzivnim stresom ili tugom, dovodi do privremenih promjena u srčanom mišiću.

“Takotsubo sindrom se može potvrditi kliničkim ispitivanjima, kao što je ultrazvuk srca, gdje zaista od psihičke boli, od tuge, dolazi do remodelacije srčanog mišića, dolazi do privremenog poremećaja, ali koji se zaista tretira i gdje srce apsolutno neispravno radi”, kaže.

Napominje da, iako rijetko, ovo stanje može biti ozbiljno.

“Imala sam priliku vidjeti takve slučajeve u svojoj karijeri, i da, srce boli – ne samo duša, nego i srce”, upozorava dotorica za N1.