I ove godine održava se tradicionalno 53. izdanje Festivala kulture „Slovo Gorčina“ koje će kao i dosad ponuditi kvalitetan program od 26. jula do 28. jula 2024. godine. Na festivalu će se predstaviti učesnici iz 9 zemalja: Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Poljske, Srbije i Švicarske.
Sama ideja Festivala kulture „Slovo Gorčina“ potječe od Maka Dizdara, koji je pred kraj života imao zamisao da u svom rodnom gradu dovede sve ono najbolje iz kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Jugoslavije.
Organizatori navode da se oni danas vode tom idejom i prate taj cilj, okupljaju sve ono najbolje što je stvarano na ovim prostorima, prije svega u književnosti i poeziji, a potom i šire, u drugim oblastima, poput muzike, likovne umjetnosti, teatra itd. Također, cilj je predstaviti Stolac kao jedinstven grad, ali i raditi na promociji značajnih lokaliteta, počevši od nekropole stećaka Radimlja, kao tradicionalne lokacije održavanja.
Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Udruženja „Slovo Gorčina“, pred festival je podsjetio na to da festival nosi ime po jednom od najvažnijih likova iz istoimene pjesme u kultnoj zbirci „Kameni spavač“ i da je posljednjih godina Festival kulture „Slovo Gorčina“ proživio istinsku renesansu u programskom i organizacijskom smislu. Najavio je da je ovogodišnji program najambiciozniji do sada, uključujući i predratni period kada je „Slovo Gorčina“ uživalo punu podršku tadašnjih političkih struktura. Ovaj festival razvio se u vrhunski kulturni događaj regionalnih, pa i evropskih dimenzija, a sve to na jedan jedinstven, sasvim svoj način koji je u skladu s davnim snom i riječju Maka Dizdara.
Dubravko Barbarić, član Upravnog odbora i predsjednik Organizacionog odbora, pojasnio je da Festival „Slovo Gorčina“ u Stocu ne samo da postavlja Stolac u kulturni centar naše zemlje već i regije. Program ovogodišnjeg festivala to jasno potvrđuje. Umjetnici i umjetnice iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i mnogih drugih zemalja okupit će se pod stolačkim nebom tokom tri dana i živjeti Makov poetski san među stećcima. Ovaj skup još jednom potvrđuje važnost podsjećanja na kulturno-historijsko naslijeđe, umjetnost i njihovu neprocjenjivu vrijednost, jer su temelj identiteta svake zemlje i naroda.
Svečano otvaranje festivala planirano je za petak 26. jula u 20:00 sati na tradicionalno najvažnijoj lokaciji za „Slovo Gorčina“ – nekropoli stećaka Radimlja. Ove je godine za čin otvaranja renomirana kompozitorica Belma Bešlić-Gál režirala muzičko-scenski performans. Riječ je o intermedijalnoj muzičkoj izvedbi „Iza uma“, koja je posebno dizajnirana za nekropolu Radimlja i obuhvata cijelo područje. Historijski kontekst, lokacija, jezik, muzika, svjetlo, tišina, pa čak i ambijentalni zvuci okruženja i prisustvo publike sastavni su elementi ovog umjetničkog koncepta. Simbolička osnova djela sazdana je od nekoliko pjesama Maka Dizdara.
Nakon toga, stručni žiri će proglasiti najbolje mlade pjesnike i pjesnikinje, odnosno prva/e tri dobitnika/ce nagrade „Mak Dizdar“ 2024. godine za najbolju neobjavljenu zbirku poezije. Nadalje, publika će imati priliku prisustvovati poetskom dijelu programa u okviru kojeg će nastupiti pjesnik Marko Tomaš, a razgovor će moderirati Tomislav Brlek. Na kraju večeri učesnici Festivala i prisutni uživat će u koncertu u okviru kojeg će nastupiti „Ubuntu trio“. Inače, ovo neće biti jedini muzički događaj. Među kamenim spavačima na nekropoli stećaka Radimlja nastupit će i autentični makedonski bend „Mizar“, pionir etno rok zvuka.
U danima koji slijede predstavit će se prošlogodišnja dobitnica nagrade „Mak Dizdar“ Luca Kozina, a očekuju nas i programi posvećeni značajnim domaćim i regionalnim autorima, bh. pjesnikinji Biseri Alikadić, pjesnikinji iz Srbije Dragani Mladenović, crnogorsko-bosanskohercegovačkom piscu Andreju Nikolaidisu i makedonskom autoru Tihomiru Jančovskom. Promovirat će se i edicija „Historija Bosne i Hercegovine“ Instituta za historiju UNSA-e, te „Praktikum govornog jezika“ autorice Jasminke Šipke. Ove godine svoje radove izlažu doajen bh. slikarstva Safet Zec, kao i perspektivna umjetnica mlađe generacije Ira Skopljak-Viteškić, dok je treća izložba posvećena velikanu bh. arhitekture Zlatku Ugljenu.
U prethodnoj godini napustili su nas velikani pisane riječi Marko Vešović i Hadžem Hajdarević. Svjesni da se o njima i njihovom djelu mora kontinuirano na svim razinama govoriti, organizatori su pripremili „In memoriam“ programe. Pored Vešovića i Hajdarevića, u vječnost je otišao i akademik Abdulah Sidran. Njega će glumac Emir Hadžihafizbegović oživjeti putem recitala „Sidranov san“ na nekropoli stećaka Radimlja. Također, u saradnji s glumcima iz Mostarskog teatra mladih Jovica Letić izvest će pjesnički performans „Tu, u daljini“. Tradicionalno, bit će dodijeljena i posebna festivalska nagrada „Prije svitanja“ za najbolju pjesmu napisanu upravo na Festivalu.
Osim raznovrsnog programa, značajan segment Festivala predstavlja bilten u kojem će se naći prozni i poetski zapisi, recenzije, stručno-umjetnički osvrti i intervjui. Ovogodišnje izdanje festivalskog biltena uredili su Matija Bošnjak i Đorđije Radulović.
