Donald Trump, novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, odmah nakon što je preuzeo dužnost, odlučio je donijeti jednu od najkontroverznijih odluka, povući Sjedinjene Američke Države iz Pariškog klimatskog sporazuma. Ovaj korak, koji je već izazvao brojne reakcije, postavlja pitanje: šta znači ovaj potez, zbog čega Trump ponovno donosi ovu odluku i kakve će posljedice imati za SAD i svijet?
Šta je Pariški klimatski sporazum?
Pariški klimatski sporazum, koji je usvojen 2015. godine na UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama (COP21) u Parizu, predstavlja ključni međunarodni sporazum s ciljem borbe protiv globalnog zagrijavanja. Države koje su ga potpisale obvezale su se na smanjenje emisije stakleničkih plinova i poduzimanje mjera za smanjenje globalne temperature ispod 2°C u odnosu na predindustrijske razine, uz nastojanje da se temperatura ograniči na 1.5°C.
Sporazum je historijski trenutak jer je bio prvi globalni dogovor u kojem su sve zemlje svijeta, uključujući i razvijene i one u razvoju, obvezale na borbu protiv klimatskih promjena.
Zašto Trump povlači SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma?
Povlačenje Sjedinjenih Država iz ovog sporazuma nije novo, jer je Trump već 2017. godine započeo postupak povlačenja, pozivajući se na argumente da bi implementacija sporazuma negativno utjecala na američku ekonomiju. On je smatrao da bi njegovo poštivanje mogao dovesti do gubitka radnih mjesta, posebno u industrijama poput uglja i nafte, što bi bilo štetno za ekonomski oporavak i konkurentnost SAD-a.
Iako je njegov nasljednik Joe Biden obnovio članstvo u Pariškom sporazumu 2021. godine, Trump se sada, u 2025. godini, ponovno odlučio na povlačenje, vjerovatno nastojeći povratiti podršku industrijskim sektorima koji se protive strožim ekološkim regulativama. Ovaj korak također signalizira njegovu želju za jačanjem američke suverenosti, slobode tržišta i smanjenju prekomjernih međunarodnih obveza.
Posljedice povlačenja iz Pariškog sporazuma
Povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma ima nekoliko potencijalnih posljedica:
Utjecaj na globalne klimatske ciljeve
SAD su drugi najveći emiter stakleničkih plinova u svijetu, odmah nakon Kine. Povlačenje SAD-a iz sporazuma može ozbiljno ugroziti globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena, budući da će bez američkog angažmana biti teže postići ambiciozne ciljeve smanjenja emisije plinova i ograničavanja globalnog zagrijavanja.
Utjecaj na domaću industriju
Odluka može donijeti kratkoročne ekonomske koristi za određene industrije, poput naftne i plinske industrije, jer bi se mogli smanjiti zahtjevi za smanjenje emisije ugljičnog dioksida. Ipak, dugoročno gledano, SAD mogu propustiti prilike za ulaganja u zelenu energiju i tehnološke inovacije koje bi mogle stvoriti nova radna mjesta i stabilizirati ekonomiju na dugoročni način.
Političke posljedice i međunarodni odnosi
Odluka može narušiti odnose SAD-a s ključnim partnerima u svijetu, posebno Evropskom unijom, koja je snažno podržavala Pariški sporazum. Također, odluka bi mogla pogoršati globalne napore na održivom razvoju i saradnji među zemljama u rješavanju ekoloških problema.
Utjecaj na američku reputaciju
Ovaj potez mogao bi dodatno smanjiti globalnu reputaciju SAD-a kao lidera u borbi protiv klimatskih promjena. Mnoge zemlje, uključujući Kinu i Indiju, već su ukazale na to da će od SAD-a, kao jednog od najvećih emitera, biti potrebna veća odgovornost kako bi se postigao globalni cilj smanjenja emisija.
Šta slijedi?
Iako je Trumpova odluka ponovno donijela preokret u američkoj vanjskoj politici, svijetu je jasno da se borba za klimu nastavlja. Kroz nove političke poteze, podršku tehnologijama koje smanjuju emisiju ugljičnog dioksida i veći angažman drugih zemalja, međunarodni zajednički napori za smanjenje klimatskih promjena neće stati.
Hoće li SAD vratiti svoje pozicije i postati dio globalnog klimatskog dogovora? To će zavisiti od budućih političkih kretanja u Washingtonu.
U svakom slučaju, odluka Donalda Trumpa ponovo je otvorila pitanje ravnoteže između ekonomske slobode, energetske sigurnosti i globalne odgovornosti u borbi protiv klimatskih promjena.
