"Promijenit ćemo ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev. To je lijepo ime i prikladno", najavio je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump na press konferenciji održanoj u njegovom klubu Mar-a-Lago u Palm Beachu, Florida.
Izjava, koja je u skladu s političarevim namjerama da pripoji Grenland svojoj zemlji ili da vrati Panamski kanal, ne samo da je pogoršala napetost između SAD zemlje i njenog susjeda, nego je takođe potakla interes javnosti za porijeklo imena i trenutak otkrića ovog geografskog područja.
Smješten između jugoistočnog dijela Sjedinjenih Država, istočne obale Meksika i otoka Kube, Meksički zaljev nije samo sada epicentar bioraznolikosti i prirodnih resursa. Takođe je, tokom razdoblja istraživanja, bio jedan od glavnih ulaza na sjevernoamerički kontinent za evropske ekspedicije i ključan za integraciju novih teritorija u orbitu poznatog svijeta.
Dakle, daleko od političkog pitanja koje ga danas okružuje, ovo vodeno tijelo u svojoj historiji skriva odjeke velikih djela, transcendentalnih otkrića i sporova koji su, bez sumnje, definisali kartu Novog svijeta i oblikovali sudbinu dvaju kontinenata.
Prema Texas State Historical Association, Meksički zaljev prvi je istražio Evropljanin 1508. Osoba odgovorna za ovaj podvig bio je Sebastián de Ocampo, španski istraživač koji je oplovio Kubu i slučajno ugledao ovo "skriveno more" ranije nepoznato Evropljanima.
De Ocampo se vratio u Santo Domingo, gdje je podijelio svoje otkriće, činjenicu koja je označila početak niza istraživanja koja će zaljev pretvoriti u jednu od glavnih ruta za španske konkvistadore u njihovoj avanturi prema američkom kontinentu.
Ubrzo nakon toga, 1513. godine, Juan Ponce de León postao je prvi Evropljanin koji se iskrcao na obale Zaljeva, tačnije na ono što danas poznajemo kao poluotok Florida. A 1517. i 1518. Francisco Hernández de Córdoba i Juan de Grijalva plovili su vodama južnog Zaljeva, približavajući se sve bliže regijama pod kontrolom Meksičkog Carstva.
Ipak, najznačajniji događaj desio se 1519. godine, kada je Hernán Cortés prešao zaljev na svom putovanju od Kube do osvajanja Meksika, otvorivši tako vrata prvim kontaktima s mezoameričkim civilizacijama.
U isto vrijeme, Alonso Álvarez de Pineda, još jedan španski istraživač, prihvatio se zadatka kartiranja sjeverne i zapadne obale Zaljeva, ekspedicije koja je rezultirala stvaranjem "karte Pineda", prvog prikaza regije koju sada znamo kao Texas.
Ali kada je Meksički zaljev dobio ime? Pa, nije imao službeno ime sve do 1540-ih: više od jednog stoljeća nakon otkrića smatralo se dijelom Atlantskog okeana ili "Sjevernog mora" i identifikovan je na razne načine.
Najčešći izraz bio je "Seno Mexicano" (Meksički zaljev), koji se odnosio na zaljev ili zaljev, ali se također nazivao i Novi Španski zaljev ili Meksički zaljev. I, zapravo, više od 150 godina ovo se more smatralo ekskluzivnom teritorijom Španije, "svetim morem" izvan dosega drugih nacija, odražavajući tako apsolutnu dominaciju koju su Španci tvrdili nad vodama Novog svijeta.
Meksički zaljev nije samo od historijskog značaja, već je i ključna tačka u današnjoj svjetskoj geografiji i ekonomiji. S površinom od otprilike 1,5 miliona kvadratnih kilometara jedno je od najvećih vodenih tijela na svijetu. Graniči s tri zemlje: Sjedinjenim Državama, Meksikom i Kubom, a povezuje se s Atlantskim okeanom kroz Floridski tjesnac.
Osim po svojoj veličini, zaljev je poznat po svojoj bioraznolikosti jer je dom bogatoj raznolikosti morskih vrsta i jedinstvenih ekosistema. Njegova tropska klima podržava raznoliku faunu koja uključuje sve, od morskih kornjača do komercijalnih vrsta kao što su škampe, koji su ključni za ribarsku industriju regije.
Danas je Meksički zaljev vitalna arterija za međunarodnu trgovinu, posebno za zemlje koje ga okružuju. Njegove luke, poput onih u Houstonu i Veracruzu, ključne su za razmjenu robe, a blizina velikim tržištima Sjeverne Amerike čini ga ključnim za pomorski promet. NACIONALNA GEOGRAFIJA
