Manji bh. entitet je u potrazi za novim modelima finansiranja, a jedan od načina na koji planira da obezbijedi novac neophodan u budžetu je emisija obveznica koje će moći kupiti građani. Barem tako tvrdi ministarka finansija RS.
Ipak, nameće se pitanje – da li građani Srpske imaju dovoljno povjerenja u Vladu RS i daju joj na raspolaganje svoju ušteđevinu.
U očiglednom nedostatku novca, u Ministarstvu finansija RS su odlučili da pokrenu od proljeća naredne godine dugo najavljivanu prodaju narodnih obveznica. U prevodu – Vlada RS će se zaduživati i kod građana.
Sistem funkcioniše tako što RS emituje obveznice, a narod ih kupuje, pa uz određenu kamatu im se taj novac kasnije vraća, te na taj način, umjesto u bankama, štede unutar institucija ovog entiteta.
„Plan je Ministarstva finansija RS, da u idućoj godini, vjerujem da će se s tim složiti i Vlada, na proljeće, idemo sa narodnim obveznicama. Prvo, da se ta sredstva ne bi iznosila vani. Drugo, što će kamata koju ćemo mi dati, biti daleko povoljnija nego što imaju u bankama.“, rekla je Zora Vidović, ministar finansija RS.
Cilj emisije narodnih obveznica, kako navode u Ministarstvu finansija RS, je da se građanima omogući sigurno investiranje sa većim prinosom od trenutnog na bankarskom tržištu.
„Naši građani imaju štednju od 4,5 milijarde maraka, u bankama. Samo građani, ne privreda. Od tih depozita, milijarda je iznesena vani. Ko stranih banaka, koje nisu naše, položen je topili depozit, a te banke koja raspolažu s tim, oko milijardu iznose vani i grade tamo negdje, što nije korektno. Mi smo sada u razgovorima sa Agencijom za bankarstvo da oni, koliko mogu u skladu sa našim i evropksim zakonom, ograničavaju to iznošenje sredstava.“, objasnila je Vidović.
Ipak, to nije primarni cilj, poručuju upućeni.
„Emitovanje obveznica takve vrste mora da bude funkcionalno usmjereno. Ne na pokrivanje budžetskog deficita ili nedostatka para u budžetu, već za projekte koji će donijeti zaradu, iz kog će i onaj ko je dao novac dobiti nadoknadu. Ili ako će otvoriti neko novo radno mjesto, pa će neko investirati u mladu djecu koja su nezaposlena, jer bi to trebalo da je oblik investiranja slobodnih sredstava“, kaže ekonomista Zoran Pavlović.
"Postavlja se tu jedno ključno pitanje. Za šta će država da koristi taj novac? Ministrica kaže da će od pozajmljenog novca od građana graditi puteve, bolnice, škole. Sve je to u redu, ali šta ste radili sa već emitovanim obvaeznica i parama banaka koje su to kupovale, jer znamo da je sve dosad išlo na javnu potrošnju, odnosno krpljenje budžetskih rupa. Tako da mi nemamo garanciju da će graditi infrastruktura i ulagati na ispravan način.“, smatra prof. dr Jelena Trivić iz Narodnog fronta.
Sve ovo bi se moglo protumačiti i kao dodatna potvrda očajanja i nesposobnosti da RS pronađe sredstva na drugi način.
U aktuelnim okolnostima gdje se očigledno ni postojeći dug ne može redovno servisirati, već se gotovo panično nakon djelimično realizovane jedne emisije duga prema bankama plasira nova sa jako nepovoljnom kamatnim stopom, takve narodne obveznice bi bile visokorizične za obje strane, piše RTVBN.
Prva iskustva u emisiji narodnih obveznica ove godine stekla je Hrvatska koja je na taj način od građana prikupila 1,33 milijarde eura. Ipak, građani Hrvatske su imali povjerenje u svoju zemlju, koje im je uzvraćeno.
Nameće se logično pitanje – da li građani RS vjeruju njenim institucijama dovoljno da im predaju svoju ušteđevinu na raspolaganje?
