AUSTRIJSKI MEDIJI: ČOVIĆ IMA PODRŠKU DIJELA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE, ODREĐENE SNAGE U EU ŽELE OSLABITI VISOKOG PREDSTAVNIKA

Ministar finansija Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a blokira finansiranje izbora u zemlji koji se trebaju održati 2. oktobra.

Razlog tome je što HDZ već nekoliko mjeseci, uz pomoć nekih predstavnika EU-a i sestrinske stranke u Hrvatskoj, pokušava progurati svoje ideje o promjeni izbornog zakona. Međutim, za to nema većine u Parlamentu. Zato se HDZ sada očito opredjeljuje za blokadu kako bi na svoj način progurao izborni zakon. Bevanda je stoga spriječio donošenje budžeta za cijelu godinu, piše Adelheid Wolfl u posljednjoj analizi za austrijski list “Standard“.

Zbog ovih okolnosti, visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt pripremio je odluku kojom će se osigurati finansiranje izbora 2. oktobra. To je također jedan od njegovih zadataka, jer on garantuje provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. Schmidt je posljednjih sedmica već poduzeo važne korake u tom pogledu.

ROK JE VEĆ ISTEKAO
No, prema informacijama iz diplomatskih krugova, predstavnici EU i Njemačke su se proteklih dana izjasnili protiv toga da Schmidt sada nešto poduzima. Kako javljaju lokalni mediji, spomenuti predstavnici EU i predstavnici Njemačke i dalje žele pričekati do sredine juna sa nametanjem odluke od strane Schmidta, iako je rok istekao 19. maja. Novac za izbore trebao je biti stavljen na raspolaganje do 19. maja. Izborna komisija je već istaknula da je tako ugrožena kvalitetna priprema za izbore. Također, za stabilnost zemlje bi bilo dobro imati tehničku pouzdanost da bi se izbori mogli održati. Ipak, EU očito želi udovoljiti HDZ-u, iako Bevandino neispunjavanje roka predstavlja nepoštivanje institucija i normi bosanskohercegovačke države.

Hayat

U pozadini se također vodi borba za moć između predstavnika EU i Ureda visokog predstavnika (OHR). Postoje određene snage u EU koje žele oslabiti OHR i uopće ne žele da on donosi važne odluke. I dalje se oslanjaju na koncept “lokalne odgovornosti”, iako je taj koncept propao u proteklih deset godina jer neke lokalne političke snage ne žele preuzeti odgovornost, već, poput kremljanskog prijatelja i šefa NSSD-a Milorada Dodika, vode dugogodišnju kampanju za uništenje države Bosne i Hercegovine. Sjedinjene Države i Velika Britanija su mu stoga uvele sankcije, ali ne i Evropska unija zbog potkopavanja antizapadnih neliberalnih snaga, naprimjer iz Mađarske.

OGROMAN PRITISAK ZBOG IZBORNOG ZAKONA
HDZ očito želi nastaviti odgađati izbore, a u međuvremenu vanjskim pritiskom natjerati ostale stranke da ipak prihvate njihove ideje (izborne reforme, op. SB). Nedavno je predsjednik Vijeća EU Charles Michel posjetio Sarajevo i očito predstavljao agendu HDZ-a. Već nekoliko mjeseci u Sarajevu se kritikuju predstavnici EU jer jednostrano zauzimaju stavove relativno malog i izrazito nacionalističkog HDZ-a. Umjereniji HDZ iz Hrvatske također je posljednjih godina uspio lobiranjem u pojedinim institucijama EU-a drugim Europljanima “približiti” zahtjeve sestrinske stranke u Bosni i Hercegovini.

To ide toliko daleko da čak i njemački političari poput šefa Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu Davida McAllistera, koji je očito pod utjecajem hrvatske europarlamentarke Željane Zovko, zastupaju zabrinutost HDZ-a u Bosni i Hercegovini. Nedavno je u javnosti izašao video na kojem se vidi kako McAllister, u očitom neznanju o državi i ustavu BiH, kaže da bi se tamošnji problemi mogli objasniti za 10 do 15 minuta ako bi šefovi država i vlada EU prihvatili da saslušaju.

McALLISTER GOVORI O KARTAMA
McAllister je čak rekao da je hrvatski premijer Andrej Plenković nacrtao kartu Bosne i Hercegovine. To je mnoge Bosance podsjetilo na kartu bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana našvrljanu na salveti kako bi pokazao da su Srbija i Hrvatska željeli podijeliti, uništiti i prisvojiti državu Bosna i Hercegovina za vrijeme rata. Može se pretpostaviti da Plenković nije baš bio sretan zbog McAllisterovih izjava jer se vjerojatno ne želi povezivati ​​s kartama Bosne i Hercegovine.

RTL

Trajno i agresivno miješanje Hrvatske u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine posljednjih je mjeseci izazvalo veliku iritaciju u zemlji. Uplitanje ide toliko daleko da je hrvatski predsjednik Zoran Milanović intervenirao kod NATO-a za promjenu izbornog zakona u susjednoj državi. Milanović i HDZ u Bosni i Hercegovini poznati su po prokremljanskom stavu. Šef bosanskohercegovačkog HDZ-a Dragan Čović glasao je protiv sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i čak je pozvao ruske vojnike u Mostar 2020. godine.

SEPARATIZAM, MRŽNJA I HUŠKANJE
Čović je i tokom rata bio direktor kompanije Soko. U dokumentu iz 1993. koji je potpisao, bošnjački prisilni radnici za kompaniju dovedeni su iz zloglasnog logora Heliodrom, mjesta gdje su zatočenici redovito bili zlostavljani i mučeni. I sam Čović je rekao da u ratu niko nije radio za novac. No, nije negirao da su za rad u kompaniji korišteni prisilni radnici.

Uprkos ovoj prošlosti, Čovića podržava EU. Međutim, tri koalicione stranke u njemačkom Bundestagu sada su napisale rezoluciju koja bi trebala biti predstavljena u bliskoj budućnosti. U Rezoluciji se jasno imenuju agresivne nacionalističke snage u Bosni i Hercegovini. U tekstu se, na primjer, kaže: “Nacionalistička politička elita zemlje unutar srpskih, hrvatskih i bošnjačkih stranaka namjerno instrumentalizira, jača i iskorištava navodne etničke razlike za samobogaćenje i održavanje vlastite moći.” Govori se da se pojedini politički lideri sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje.

PRIJETNJA MIRU
“Konkretno, političke akcije populističko-nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana državnog predsjedništva, i Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, imaju za cilj uništiti Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikih populacija. Ova politika opasna je za mir u jugoistočnoj Europi, neprihvatljiva je i zahtijeva odlučan, čvrst otpor Europske unije, njenih država članica i međunarodne zajednice”, jasno i znalački ističu autori rezolucije iz njemačkog Bundestaga.

Koalicijske stranke (SPD, Zeleni i FDP) također se pozicioniraju po pitanju izbornog zakona. Neophodne promjene ustava i izbornog zakona Bosne i Hercegovine moraju imati za cilj prevladavanje etničkih podjela u zemlji. “Relevantne presude Europskog suda za ljudska prava (posebno u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pudarić, Šlaku i Pilav) moraju se provesti u cijelosti i sadržajno. Bundestag s velikom zabrinutošću gleda na negativan utjecaj susjednih zemalja na moguću reforma izbornog zakona”, kažu zastupnici, prenosi slobodnabosna.

ODBACITI LEGITIMNO PREDSTAVLJANJE
Izričito se spominje i HDZ-ov lobistički koncept promjene izbornog zakona. To “načelo legitimnog predstavljanja”, smatraju zastupnici, treba odbaciti. “Prema Bundestagu, to je protivno ravnopravnom učestvovanju svih građana u političkom procesu i nije u skladu s vrijednostima i standardima EU. Dodatno bi produbilo podjelu Bosne i Hercegovine i implementaciju relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava.” Zbog ovih jasnih riječi nije ni čudo što trenutno postoji oštro protivljenje rezoluciji.

Zastupnici podržavaju civilno društvo u Bosni i Hercegovini u rezoluciji, koja bi mogla biti donesena u trećoj sedmici juna. “Njihova upozorenja da su (evropski zvaničnici) naivni prema namjerama nacionalističkih elita i njihov osjećaj da se ne slušaju dovoljno u pregovorima s političkim čelnicima u Bosni i Hercegovini moraju se shvatiti ozbiljno. Civilno društvo u Bosni i Hercegovini zaslužuje veću podršku i mora biti dio pregovora i procesi donošenja odluka biće daleko više integrirajući nego ranije”, kaže se.

DISTANCIRANJE OD ETNIČKIH SNAGA
Zahtjevi Bundestaga saveznoj vladi također uključuju da se “političko vodstvo Srbije (s obzirom na tekući proces pridruživanja EU) i Hrvatske distancira od etničko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini”. Ako rezolucija bude usvojena u Bundestagu, to bi doista označilo prekretnicu u balkanskoj politici Njemačke koja se pod Angelom Merkel vodila smirivanjem među članovima Europske narodne stranke (EPP) i njihovim poslovnim interesima.

Sada bi se nova koalicija trebala više baviti demokratizacijom, vrijednostima i reformama. Njemačka vlada već je zaustavila razvojne projekte vrijedne 105 miliona eura u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska jer su Dodik i njegov SNSD poduzeli konkretne secesionist ičke korake, zaključuje se u analizi austorijskog “Standarda”.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ŠOKANTNI DETALJI STIŽU IZ UKRAJINE: DESETINE HILJADA RUSKIH VOJNIKA NADOMAK KIJEVA

0
Nakon nekoliko nedavnih relativnih ratnih uspjeha Rusa, odnosno osvajanja Avdiivke i još nekoliko naselja u okolici, te određenog preuzimanja inicijative na bojištu opet su se aktualizirale najave-spekulacije o mogućem ponovnom pokušaju "ofenzive na Kijev" i njegova osvajanja.