AVDIĆ I KOŽLJAK U 7PLUS: RJEŠENJE KRIZE U UKRAJINI UTJECAT ĆE NA SITUACIJU U BIH, FORMIRANJE VOJSKE RS BI SIGURNO DOVELO DO RATA

Rusija je povukla dio vojnika s ukrajinske granice, ali se još uvijek ne isključuje mogućnost sukoba.

O ukrajinskoj krizi i refleksijama na Bosnu i Hercegovinu govorili smo u emisiji 7 plus.

Naši gosti su bili Avdo Avdić, urednik portala Istraga.ba, i Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije IBU-a.

Avdić je u proteklom periodu boravio na liniji razgraničenja u Ukrajini, te se uvjerio u opasnost koja tamo vlada.

  • Rekao bih da je u Ukrajini trenutno i rat i mir. Regija Istočne Ukrajine je već nekoliko godina na ivici rata. Bili smo na liniji razgraničenja, od nas su 500 metara bili ruski separatisti koji kontrolišu dobar dio istoka Ukrajine. 91 civil je stradao samo tokom protekle godine – ističe Avdić.

Kožljak kaže da bi u slučaju izbijanja rata Ukrajina pružila veći otpor negoli 2015. godine.

  • Ukrajina je sada puno spremnija za odbranu nego prije sedam godina. Uz to, postoji snažna nacionalna volja i svijest, što uz podršku Zapada utječe na rješenje situacije. Obje strane koriste opciju odvraćanja na diplomatske pregovore. Putin je mudrom strategijom ovladao samoproglašenim republikama u Ukrajini, a to je potvrdila i ruska Duma – pojašnjava Kožljak.

Veliki problem u podršci Zapada vladi u Kijevu Avdić vidi u razjedinjenosti unutar NATO-a.

  • Međunarodna zajednica nema jedinstven stav o ukrajinskoj krizi. Njemačka, recimo, smatra da se NATO ne treba širiti na istok preko Ukrajine. Današnja odluka Dume kojom će obavezati Putina da prizna samoproglašene republike u Ukrajini će svakako donijeti nove momente. Pored toga, pogranično stanovništvo 90 posto govori ruski jezik, pa je time utjecaj Rusije znatno veći. Ukrajinska vlada nema toliko dejstvo na ovaj dio svoje teritorije upravo i zbog toga. U Donjetsku, primjera radi, gradu pod kontrolom ukrajinske vlade, većina stanovnika koristi ruski jezik – navodi Avdić.

Kožljak se složio sa tim da Njemačka štiti svoje interese, ali ipak i vodi racionalnu politiku posrednika.

  • Njemačka je uprkos ekonomskom interesu u pogledu opskrbe plinom iz Rusije jasno kazala da će stati na stranu sankcija ukoliko dođe do ruske invazije. Očekujem nastavak diplomatskih aktivnosti u pravcu podrške Zapada Ukrajini – kazao je Kožljak.

Avdić smatra da je Berlin morao pokazati odlučniji stav po pitanju vojne pomoći Ukrajini.

  • Njemačka je indirektni krivac što je Rusija uspjela da ugrozi Ukrajinu. Njemačke vlasti su odbijale na bilo koji način vojno podržati Ukrajinu. Berlin isključivo gleda ekonomski interes, Njemačka nije davala nijedan metak Ukrajini. Teško se može postići obostrano zadovoljstvo, a Njemačka u svemu tome nastoji ostati neutralna, ali je razumljivo da kao velika sila gleda svoje interese – kaže Avdić.

Ne treba zanemariti vezu ukrajinske krize sa situacijom u BiH, ocjenio je Kožljak.

  • Diplomatsko rješenje krize u Ukrajini doprinijelo bi poboljšanju odnosa na Zapadnom Balkanu. Time bi se otvorila mogućnost isključivanja Rusije iz euroatlantskog puta BiH. Signale ćemo dobiti vrlo brzo. Ne mogu isključiti mogućnost vojnog sukoba, ali su male šanse za sveobuhvatnu rusku invaziju. Obje strane su svjesne žrtava koje bi proistekle iz toga. Tu je i prijetnja sankcijama koje bi potom uslijedile. Eventualno bi moglo doći do manjeg sukoba u okupiranim područjima nakon odluke Putina da li će priznati te pokrajine – smatra Kožljak.

Prema mišljenju Avdića, postoji opasnost od ograničene invazije zbog razjedinjenosti okupiranih područja.

  • Krim i teritorije u regiji Luhanjsk i Donjetsk nisu povezane cestovnim saobraćajem. Problem krimskog poluotoka jeste nedostatak pitke vode. Tada su Rusi zazidali kanal koji je iz rijeke Dnjepar transportovao vodu na Krim. Sada je ta oblast u velikim problemima zbog nestašice vodosnabdijevanja. Te okupirane teritorije nemaju konekciju, zbog čega bi Rusija morala zauzeti gradove uz Azursko more, pa stoga postoji mogućnost ograničene invazije. U toku je cyber napad na ukrajinske banke i Ministarstvo odbrane. Moguće je da se radi o uvertiri pred vojnu akciju – naglašava Avdić.

Kožljak navodi da bi Rusiji bilo potrebno maksimalno sedam dana da vojno ovlada zacrtanim ciljevima.

  • Rusija sa trenutnim snagama može kroz blitzkrieg napad za nekih sedam dan ostvariti svoje strateške ciljeve. Međutim, Zapad sada intenzivno pregovara o svim opcijama, tako da ne bih dao šansu ni ograničenoj invaziji. Ovo je itekako ispit za NATO. Mnogi su smatrali da će NATO pasti na ovom ispitu. Povlačenje iz Afganistana je pokazalo da postoje preči prioriteti, a to je Ukrajina. Spremnost NATO-a da brani Ukrajinu uveliko će definisati relevantnost alijanse. Poslije Ukrajine, na red bi došle baltičke države, ali nije svejedno ni skandinavskim zemljama – mišljenja je Kožljak.

Moskva opstruiše euroatlanski put BiH iz razloga jer smo jedina zemlja regije koja nije pristupila alijansi.

  • Rusija ne želi da se NATO proširi na našu zemlju. Mi smo trenutno jedini otok u Evropi koji nije zemlja članica NATO-a. Ne smijemo izostaviti finansijski utjecaj Rusije preko naftnih kompanija kojim može kupiti zvaničnike u drugim zemljama. Prepušteni smo britansko-njemačkoj inicijativi iz koje se Velika Britanija djelimično povukla. NSRS je već usvojila tri zakona koja su formalno-pravno već stupila na pravnu snagu objavom u Službenom glasniku RS, a međunarodna zajednica govori o tome da će sankcije biti uvedene kada oni stupe na snagu. To nam govori sve o njihovoj odlučnosti – upozorava Avdić.

Govoreći o eventualnom osnivanju vojske RS, Kožljak kaže da bi to proizvelo nesagledive posljedice.

  • Formiranje vojske RS bi neminovno dovelo do oružanog sukoba. Evropa bi time doživjela ogromnu nestabilnost. Takav scenarij se neće dogoditi – na kraju zaključuje Kožljak.

(Mirza Imamović)

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NOVI SLUČAJ U BIH: UČENIK DOŠAO U ŠKOLU S PIŠTOLJEM, UHAPŠENA...

0
Policijski službenici Policijske uprave Gradiška u petak, 29. marta 2024. godine, lišili su slobode četiri maloljetna lica zbog postojanja osnova sumnje, da su počinili krivično djelo 'Dogovor za izvršenje krivičnog djela'.