Iako se sukobi u ovoj regiji, tačnije na graničnim područjima i linijama razdvajanja između Armenije i Azerbejdžana bilježe i danas, te se sigurnosna situacija ne može ocijeniti u potpunosti stabilnom, čini se kako kako Azerbejdžan ne gubi vrijeme.
Nakon rata u kojem je azerbejdžanska vojska ostvarila značajne rezultate, a koji su doprinijeli i pripajanju većeg dijela Nagorno-Karabaha Azerbejdžanu, zvanični Baku se okrenuo drugom dijelu plana povezivanja ove teritorije s ostatkom azerbejdžanske teritorije.
Između ostalog, plan povezivanja Nagorno-Karabaha s Azerbejdžanom osim što ima političku dimenziju, poprimio je i onu infrastrukturnu. Državna agencija za puteve Azerbejdžana objavila je sredinom septembra 2021. godine mapu puteva koji bi u narednom periodu trebali povezati dijelove Nagorno-Krabaha kao što su Lachin, Kelbajar i Agdham sa ostalim dijelovima teritorije.
Neki od projekata uključuju i autoput Fuzuli-Shusha koji se još zove i “Put pobjede”. Pripreme za radove na ovom autoputu krenule su još 16. novembra 2020. godine, a predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev postavio je 14. januara 2021. godine kamen temeljac na 27. kilometru ovog projekta ukupne dužine nešto više od 85 kilometara. U međuvremenu, na ovom dijelu izgrađeni su brojni podvožnjaci i mostovi, a put je zvanično otvoren 7. novembra.
Osim poveznice s Bakuom, razvoj infrastrukture i “Puta pobjede” ima i značajnu turističku karakteristiku s obzirom da Azerbejdžan ulaže veliki novac kako bi upravo Shushu predstavio kao glavni turistički potencijal Nagorno-Karabaha, naročito turistima koji dolaze iz arapskih zemalja.
POVEZIVANJE I DRUGIH DIJELOVA NAGORNO-KARABAHA
Pored gradnje “Puta pobjede” koji predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Nagorno-Karabahu, Azerbejdžanci su pokrenuli i druge cestovne projekte u ovom dijelu. Između ostalog pokrenut je i projekt izgradnje autoceste Toganali-Kalbajar-Istisu koji povezuje okruge Goygol i Kelbajar.
U koordinaciji s kompanija iz Turske, na ovoj dionici bit će izgrađeno i pet drumskhi mostova ukupne dužine 450 metara. S obzirom na nepristupačan teren, određeni dijelovi ceste dužine 80 kilometara prolazit će i ispod planinskog lanca Murovdag, a jedan od tunela bit će dug 11,6 kilometara.
- Iz državnog budžeta za 2021. godinu za obnovu oslobođenih područja izdvojeno je oko 1,29 milijardi dolara – naveli su azerbejdžanski zvaničnici.
Značajan projekt kada je riječ o izgradnji autocesta u Azerbejdžanu predstavlja i izgradnja autoceste na relaciji Ahmadbeyli-Horadiz-Minjivan-Agband što je također ocijenjeno kao projekt od strateškog značaja koji će na kraju brojati preko 120 kilometara.
- Put je od velike važnosti u smislu povezivanja regija Azerbejdžana i Autonomne Republike Nahičivan, dio teritorije koji predstavlja azerbejdžansku eksklavu. Prvih 76 kilometara puta imat će šest traka, a preostalih 48 kilometara četiri trake. U skladu s projektom, na autoputu će biti izgrađena tri tunela dužine 3.400 metara, 32 vijadukta i mosta, osam nadvožnjaka i 46 podzemnih prijelaza – navode državni mediji u ovoj državi.
RAZVOJ AERODROMA KAO STRATEŠKI CILJ
Pored razvoja cestovne infrastrukture, Azerbejdžan je u saradnji s Turskom nakon osvajanja Nagorno-Karabaha krenuo u realizaciji projekata koji uključuju izgradnju aerodroma. Prvi takav projekt pokrenut je u januaru 2021. godine, a za manje od godinu, tačnije u oktobru, aerodrom Fuzuli postao je prvi aerodrom koji je Azerbejdžan izgradio na teritoriji Nagorno-Karabaha.
- Fuzuli je bio prvi grad koji je Azerbejdžan vratio tokom rata prošle godine. Aerodrom se nalazi oko 100 kilometara jugoistočno od Shushe, ključnog grada u Nagorno-Karabahu. To nije samo aerodrom, već jedina zračna veza između Nagorno-Karabaha i svijeta i zbog toga je Fuzuli od vitalnog značaja za Azerbejdžan i Nagorno-Karabah – prenose azerbejdžanski mediji.
Pored ovog aerodroma, Azerbejdžan je iz budžeta izdvojio novac i za izgradnju još dva aerodroma u Nagorno-Karabahu, a oni će se nalaziti u Zangilanu i regiji Lachin.
- Rekao sam kako će na području Nagorno-Karabaha biti izgrađena tri aerodroma. Aerodrom Zangilan će biti vjerovatno pušten u rad 2022. godine. Izgradnja i puštanje u rad aerodroma Fuzuli, Lachin i Zangilan oživjet će regiju. Aerodromi će moći primati teret, putnike i vojne pošiljke. Moramo uvijek biti spremni i stalno povećavati našu vojnu snagu, stvarati vojnu infrastrukturu uključujući i aerodrome koji će služiti i u vojne svrhe – rekao je predsjednik Azerbejdžana Ilhan Aliyev.
Iako brojni projekti koje je Azerbejdžan započeo od novembra 2020. godine tek trebaju dostići svoj puni sjaj i potencijal, brojna gradilišta širom Nagorno-Karabaha jasno govore kako je Azerbejdžan ušao u drugu fazu “osvajanja” spornog područja.
Za razliku od dronova i ostalog naoružanja, ovaj put osvajanje se vrši uz brojne mašine i građevinski materijal koji bi trebao potpuno povezati Baku i regiju koja je u prošlosti predstavljala područje brojnih sukoba Armenije i Azerbejdžana.
