BABIĆ ZA HAYAT: AKO STE PRIMILI DVIJE DOZE SINOFARMA, ŠTO PRIJE PRIMITE KAO BUSTER NEKU DRUGU VAKCINU

Iako u Bosni i Hercegovini nema istraživanja koja bi poslužila kao orijentir zavodima kod davanja preporuka u vakcinaciji, već su dostupna svjetska istraživanja i podaci koji pokazuju da nije svejedno kojom ste vakcinom vakcinisani i koju ćete primiti kao buster za zaštitu od novih sojeva vakcine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sudeći prema istraživanjima vašingtonskog instituta za metriku i evaluaciju pri zdravstvu od nama dostupnih vakcina kod novih sojeva najviše uspjeha imaju fajzer i moderna, najmanje sinofarm. Za Hayat je o ovoj temi govorio Miloš Babić, molekularni biolog i neurobilog iz San Diega.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hayat: Koja su to istraživanja ukazala na razliku u efiasnosti vakcina i manju efikasnsonot kineske vakcine Sinofarm u odnosu na druge primarno u slučaju zaraze Delta sojem i Omikronom?

Babić: Za Omikron još ne znamo, ali možemo pretpostaviti na osnovu tekućih podataka. Sinofarm je stara vrsta vakcine i očekivalo se od nje malo više efikasnosti. Znamo iz iskustva da kod tih vakcina potrebno je više doza, to su kao neke vrste vakcina koje u djetijstvu primamo od četiri do šest doza da bismo dobili punu otpornost protiv virusa. Ona je odigrala jako važnu ulogu na početku 2021. godine kada je došao veliki talas i kada je došao alfa soj jer je Sinofarm vakcina bila vrlo efikasna protiv alfa soja. Međutim, vrlo brzo se ustanovilo nekolio stvari. Jedna je da je imuni odgovor bio mnogo slabiji kod starijih ljudi koji su jako osjetljivi na virus, značajan broj starijih nije ni imao imuni odgovor nakon vakcinacije Sinofarmovom vakcinom i to je veliki problem. Na čelu ovih istraživanja su se nalazile arapske države, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati. Tamo je odrađen niz odličnih studija u kojima su poredili različite vakcine i Sinofarm i Sputnjik i zapadne MNRA vakcine i oni su tamo počeli davati rano, još u junu, treću dozu Sinofarma, ali nezadovopljni rezultatima odlučili su kao treću dozu dati Pfizer. i to su jako dobro uradili jer su spasili mnogo života u svojim krajevima, jerk ad je stigao Delta soj ispostavilo se da Sinofarm ni sa tri doze nije baš najbolji protigv njega, pogotovo kod straijih ljudi. Niz nas koji pratimo literature i istraživanja smo još tokom ljeta agitovali da se počne s davanjem treće doze, da ta treća doza treba da bude nešto što niej Sinofarm, negdje sun as poslušali, negdje nisu, rezultati su kakvi jesu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sada je došao Omicron. On je znatno manje opasan nego delta. Hospitalizacije su za gotovo 50 posto manje nego kod Delte, ali problem je u tome što je Omikron daleko više infektovan, tako da ste na istom nvouz. Mi u Americi i Evropi primjćujemo da u državama i oblastima s visokim procentom vakcinacije broj zaraženih strahovito brzo raste, ali zaraženi ne idu u bolnicu, nemaju teške simptome i bolest vrlo brzo prolazi. Oblasti u kojima je malo vakcinisanih, s druge strane, sada imaju vrlo velike udare i veliki broj mrtvih.

Hayat: U Bosni i Hercegovini nema preporuka koje bi se odnosile na to da se shodno istraživanjima o efikasnosti vodi računa o time koju vakcinu primiti kao buster. Posao je zavoda i ministarstavam kriznih štabova da na osnovu naučnih dokaza donesu preporuke za vakcinaciju, baš kao što donose preporuke o drugim mjerama, ali to ovdje nije slučaj. S druge strane, mnogo je ljudi u našoj zemlji vakcinisano Sinofarmom. Kako sad građani da postupe dok čekamo postupanje odgovornih na ovom planu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Babić: Postoji nekoliko ciljeva koje je važno ostvarirti, a jedan je zaštita našeg zdravlja. Gledajući spolja Bosna je siromašna država i meni je lako govoriti odavdje iz Amerike šta treba raditi. Pitanje je kojih vakcina ima, koje su dostavljene, za kojih je bilo novca da se kupe. To ograničava odluke kriznih štabova također. Recimo da ja mogu sada da savjetujem bilo šta, rekao bih primate svi Modernu, ona se pokazala najbolja. Ali Moderna je daleko najskuplja vakcina i sada treba državu snadbjeti time i ton sa više doza itd. Drugio cilj je usporiti infekciju da bolnice ne buidu prepune ljudi bolesnih od COViD-a, da se omoguće da sistem može funkcionisati. Naprimjer ovdje kod mene u San Diegu je visok procenat vakcinacije stanovništva, preko 90 posto i naša lokalna bolest je gotovo nikava, nema n i nekih mjera, ljudi ne nose maske, ali bolnice su i dalje prepune jer dovoze ljude iz oblasti u kojima je vakcinacija manja nego ovdje. To znači, ako imate saobraćajnu nesreću ili srčani udar, nema kreveta čekanja su duga i ljudi umiru zbogh toga. Spriječiti to je sekundarni cilj. Šta treba uraditi? Ljudi trebaju shvatiti da inicijani plan sa dvije vakcine nije uspio, nadali smo se da hoće, ali nije. Bit će poptrebno nekoliko izgalnja, bilo da se preleži virus ili prii vakcina, a primanje vakcine je mnogo manje opasno od obolijevanja. Ako su ljudi primili dva Sinofarma, treba da prime buster što prije, treba da se čuvaju sedam do deset dana poslije primanja budtera jer buster ne radi ništa prve dvije sedmice, nema nikakvoig efekta. Potrebno je imunom sistemu da nauči da reaguje na njega,. Ako može taj budter da bude neka od zapadnih vakcina, to ej bolje. Ako ne može Sputnjik je bolja opcija, Sinofarm je posljednja opcija. Akon ema nijedne druge vakcine osim Sinofarma i Sibnofarm je bolji nego ništa.

Ilustracija

i to ima dva nivoa. Prvi nivo su neutrališuća antiotijela, to je ono što smo se nadali u početku da će biti dovoljno, to je kad virus dođe do vas da vas ne uspije ni zaraziti. ispostavilo se da je potreban iznimno visok niovo antitijela za to, a to je neodrživo jer antitijela opadaju i poslije preležane bolesti i poslije vakcinacije. Također, virus mutira zaobilazi ta antitijela. Drugi nivo je kad se čovjek zarazi, koliko je teška bolest i što je veći broj izlaganja osoba imala, manji će biti rizik. i ako neko preleži virus, nakon nekog vremena antitijela opadaju i treba da se vakciniše da bi obnovio imunitet.

Hayat: U Bosni i Hercegovini je iznimno mali procenat vakcinisanog stanovništva, tek 27 posto. Kako pandemija odmiče, mijenjaju se sojevi, ukazuje se potreba za većim brojem doza vakcine, čini se da i ljudi sve više gube strpljenje. Neki, posebno mlađi, se oslanjaju na to da će se zaraziti i prirodnim putem steći imunitet. Šta im vi savjetujete?

Babić: Postoje četiri vrste koronavirusa, sa kojima smo mi svi odrasli. Jedna od njih se pojavila ne tako davno, krajem 19. Vijeka i ubila milione ljudi u svijetu, zvali su je Ruski grip (1890). Ta bolest je ubijala odrasle, djecu se zaražavala, ali njihov imuni sistem ze adaptirao i onda to kroz godine i generacije postaje pozadinski virus koji izaziva prehladu. Mi smo kao djeca više puta dobijali sve te četiri vrste i to ne samo jedan soj i nakon toga smo napravili smo otpornost protiv tih vrsta koronacvirusa. Ovaj je novi koronavirus, kod djece ima nešto izraženije simptome od starih vrsta koronavirusa. Ali, nismo svi djeca i kada dobijemo novi koronavirus u odraslim godinama, to je mnogo ozbiljna bolest. Sada, možemo da radimo ono što djeca rade s drugim koronavirusima, da dobijemo infekciju četiri do pet puta, da se zarazimo različitim sojevima i nakon toga bismo vjerovatno imali opći imunitet nakon kojeg i novi koronavirus postaje prehlada za nas, ali treba preživjeti koronu četiri ili pet putza. Treba preživjeti i ne dobiti posljedice. 7, 40 Ovaj sadašnji virus ima izuzetno ozbiljne posljedice zbog tih mikrotprompoza koje ostavlja po kapilarima u tijelu čini veliku štetu u organizmu, oštećuje bubrege, štećuje srcve, jako veliki broj mladih ljudi sada imamo sa ariotmijama kao rezultat Covida, dugoročne posljedice još ne možemo ni da pretpiostavimo (20 sec), masa žena koje su bile trudne su dobile Covid i sad se rade istraživanja o takozvanim covid placentama (placenta je jako prokrvljena i ti mikrotrombovi naprave jako mnogo štete) i jpđš se ne zna s kakvim bismo se sve posljedicama mogli suočiti kod djece iz takvih trudnoća. Svako do nas će morati da stekne imunitet, ne može se pobjeći od ovog virusa. Mi smo se nadali da će dvije doze biti dovoljne da steknemo imunitet i ne prenosimo virus, ali nije tako, virus je lukaviji, mutiorao je i sada da bismo stekli taj opći imunitet možemo da dobijemo četiri-pet izlaganja koja su uglavnom vakcine ili čeriri-pet izlaganja koja su bolest. Vakcine su daleko superiornija opcija u tom slučaju. Vakcine su malo više opasne od aspirina, manlo manje opasne od antidepresiva. One imaju svoje rizike, ali one si stotinama puta manji nego rizici same bolesti. Mi se dakle moramo izloćžiti kontaktu dovoljno puta da organizam nauči da se bori i da i ovaj koronavirus postane isti kao i prethodni koronavirusi, prehlada u pozadini koju povrmeno ljudi dobijaju.

Video pogledajte OVDJE.

(Elma Begović-Omerašević)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

EVO KAKO DA POŽUTJELI JASTUK BUDE KAO NOV

0
Jedan od predmeta koji je najčešće u kontaktu s kožom našeg lica jeste jastuk, zbog čega bi trebalo da povedemo računa o higijeni jastučnice, ali i samog jastuka.