BALJVINE KOD MRKONJIĆ GRADA: NAUČNICI IZ LJUBLJANE ISTRAŽUJU SELO BEZ SUKOBA SRBA I BOŠNJAKA

Naučnici s Univerziteta u Ljubljani Rok Zupančić i Faris Kočan zajedno istražuju selo Baljvine kod Mrkonjić Grada u kojem tokom rata od 1992. do 1995. godine nije bilo sukoba među komšijama Bošnjacima i Srbima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zupančič je vanredni profesor na Univerzitetu u Ljubljani i istraživač u Centru za istraživanje odbrane. Njegova glavna polja interesovanja su prevencija sukoba i izgradnja mira u jugoistočnoj Evropi. U projektu istraživanja naselja Baljvine kod Mrkonjić Grada zaslužan je za povezivanje dva stuba projekta, razvoj konceptualnih i metodoloških pristupa, a dijelom i za provođenje istraživanja u Bosni i Hercegovini (Baljvine), Kosovu (Kamenica) i Hrvatskoj (Vukovar).

Zupančič se s posebnošću sela Baljvine upoznao preko jednog TV-priloga što ga je motiviralo da krene u naučno istraživanje ovog naselja u općini Mrkonjić Grad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

JAKO DOBAR PRIMJER ZA ANALIZU

  • U jednom od rijetkih medijskih izvještaja o selu Baljvine koji je objavila Al Jazeera Balkans 2014. godine upoznao sam se s ovom pričom. Pozvao sam nekoliko mojih kolega iz Bosne i Hercegovine koji nisu imali pojma o ovom selu i shvatio sam da je to jako dobar primjer za analizu, jer nije mnogo poznat – kaže Zupančič.

On je pored Baljvina u istraživanje uvrstio slično naselje na Kosovu gdje se održao mir između Srba i Albanaca te Vukovar u Hrvatskoj.

  • Cilj istraživanja je utvrditi koji su faktori utjecali i doprinijeli tome da pojedini gradovi ili sela u inače podijeljenim društvima jugoistočne Evrope imaju bolje odnose, kada su u pitanju međunacionalni sukobi. Pored Baljvina, istražit ćemo i grad Kamenicu na Kosovu, gdje su odnosi između lokalnih Albanaca i Srba sasvim pozitivni. Na osnovu ovoga želimo da naučimo koji se pristupi mogu koristiti da bi se smanjila etnička distanca između ljudi različitog porijekla, posebno ako tjelesno-umni (somatski) pristupi ljudima mogu doprinijeti smanjenju međuetničke distance – pojašnjava Zupančič.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

ŽIVOTNI IZAZOVI VAŽNIJI OD ETNIČKE PRIPADNOSTI

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zupančič je već boravio na terenu i realizovao niz razgovora sa stanovnicima Baljvine.

  • Moj prvi sagovornik s Baljvina je bio Mirsad. Proveo me kroz cijelo selo, i bošnjačkim (muslimanskim) i srpskim (pravoslavnim) dijelom. Tokom obilaska i shvatio sam da smo pozitivno dočekani od svih i da Mirsad nije imao problema da me vozi i upoznaje s ljudima različite etničke pripadnosti. Pretpostavljam da opušteni razgovori kakve smo vodili na Baljvinama ne bi bili mogući u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, u Višegradu, naprimjer. Spomenuo bih i lokalnog hodžu Harisa, koji mnogo čini da odnosi u selu ostanu mirni i da Baljvine ostanu pozitivan primjer međunacionalnih odnosa. Vjerujem da su ljudi itekako svjesni činjenice da u ovom selu postoje važnija pitanja vezana za svakodnevni život i opstanak od etničke pripadnosti. Naime, u Baljvinama je pristup pitkoj vodi ograničen. Zanimljivo je i primijetiti koliko su seljani ponosni i to s pravom na činjenicu da su tako ‘izuzetni’ u kontekstu Bosne i Hercegovine – pojašnjava dr. Zupančič.

Planirano trajanje ovog istraživanja je dvije godine, a rezultati će biti korišteni za poboljšanje međunacionalnih odnosa na Balkanu.

  • Projekat je počeo 1. septembra 2021. i završit će se u augustu 2023. godine. Podaci koje ćemo prikupiti poslužit će kao kamen temeljac za buduće projekte koji se odnose na razumijevanje kako etnički odnosi ‘funkcionišu’ i koji su faktori koji doprinose pogoršanju ili poboljšanju odnosa. Ovim se nadamo da ćemo doprinijeti razumijevanju društava u jugoistočnoj Evropi i naširoko pokazati da međuetnički odnosi po definiciji nisu loši i da je pribjegavanje nasilju ili miru uvijek izbor – zaključuje Zupančič.

POZITIVNO ISKUSTVO PRENIJETI U DRUGE SREDINE

Faris Kočan je jedan od istraživača na ovom projektu s Univerziteta u Ljubljani. On ističe da naučnu pažnju do sada nisu imali primjer međunacionalne harmonije kao što je selo Baljvine.

  • U kontekstu istraživanja faktora i okolnosti, koje perpetuiraju etnički konflikt u Bosni i Hercegovini već su dobro istraživački obrađeni. Jako malo se daje pažnje na sredine koje nisu podlegle etnonacionalističkim imaginarijima i koje su uspjele u svakodnevnom životu spriječiti poništenje ‘bosanskohercegovačkog komšiluka’. U tom smislu je bitno istraživati Baljvine, jer nam takvi primjeri dobrih praksa mogu služiti za izgradnju boljeg društva – smatra Kočan.

Kočan ističe da je primarni cilj ovog istraživanja razumjeti zašto su Baljvine drugačije, odnosno zašto su Bošnjaci i bosanski Srbi dobre komšije te kakve strategije se mogu prenijeti iz Baljvina na čitavu Bosni i Hercegovinu kako bi postigli bolje međuetničke odnose.

  • Očekujemo da će javnost s pažnjom ispratiti rezultate projekta koji su u kontekstu sve negativnije situacije u regionu jako bitni, jer pokazuju da mogu biti odnosi oslobođeni etnonacionalnih isključivosti. Primjer sela Baljvine pokazuje tendenciju da su bolja društva u jugoistočnoj Evropi moguća – zaključuje Kočan.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE