BALKANSKI KORIDOR HEROINA SRBIJANSKI ŠVERCERI SVE VAŽNIJI IGRAČI, A SVE JE POČELO JOŠ PRIJE 20 GODINA

“Balkanska ruta” i dalje je glavni koridor kojim heroin ulazi u zemlje Europske unije, podatak je objavljen u izvještaju Europskog centra za praćenje i posmatranje tržišta droga. Stručnjaci smatraju da bi Srbija, kao atraktivna ruta za šverc ove droge, sa godinama mogla postati sve popularnija.

Maloprodajna vrijednost tržišta heroina u zemljama Europske unije procjenjuje se na najmanje 7,4 milijarde eura godišnje, a opoide (uglavnom heroin) konzumira oko 1,3 miliona korisnika, crni su podaci koji su se takođe našli u izvještaju, posebno ako se u obzir uzme da je heroin droga koja izaziva ubjedljivo najveće posljedice, kao što su smrtni ishodi.

Uloga Srbije je velika je kada je riječ o transportu ove droge, zbog svog geografskog položaja ali i niza drugih karakteristika koje, kako navodi krimnolog Dobrivoje Radovanović, dovitljivi krijumčari rado koriste, izuzetno je velika.

  • c Imamo važnu ulogu u transportu droge, ne samo heroina nego i, recimo, kokaina iz Južne Amerike. Što se tiče heroina, tu su dva puta koji se nazivaju “balkanska ruta”. Jedan je iz Avganistana, preko Turske, Bugarske ili Makedonije, koji prelazi preko Srbije i ide na Crnu Goru, BiH i dalje. Drugi, mnogo važniji, je put koji polazi iz Turske, kao zemlje snabdhevača, a zatim dalje ide kroz Bugarsku, kroz cijelu Srbiju i dalje u Evropu – objašnjava kriminolog Radovanović.

Osim položaja, u odnosu na druge zemlje tu je niz drugih pogodnosti.

  • Visprenost naših švercera da se snađu, da sakriju i da taj posao odrade, takođe nas čini značajnim igračem. Zatim, oni taj posao odrade, u odnosu na svjetske razmjere, za jako niske pare. I konačno, ako padnu oni ili vlasnici te droge u Srbiji, kazne su jako niske u odnosu na druge evropske zemlje – objašnjava Radovanović, piše Blic.

Titulu najprometnijeg koridora Srbija nosi više od dvije decenije. Sve je počelo devedesetih godina prošlog vijeka, kada se u Srbiji rodio organizovani kriminal, makar u razmjerama u kojima je danas poznat, a vremenom se, tvrdi kriminolog, samo širio.

  • Učešće naših ljudi se značajno povećao. Količina droge koja se u Srbiji zaplijenjuje je iz godine u godinu veća i iznosi oko šest tona godišnje. Ali, zapitajte se koliko je prošlo a da nije otkriveno – kaže Radovanović.

Ipak, sreća u nesreći je da tek mali dio krijumčarene droge ostaje na srbijanskom crnom tržištu.

  •  Kada se radi o količini droge koja ostaje u Srbiji mi smo relativno slab partner narko-dilerima. To znači praktično da maksimalno 20 odsto onog što preko nas ide u Evropu, ostaje u Srbiji, iako mi imamo užasno veliki broj djece koja koriste drogu, nekih 20 odsto srednjškolaca – zaključuje kriminolog.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE