BALKANSKO TLO NE MIRUJE: STRUČNJAKINJA OBJASNILA ZBOG ČEGA SU POTRESI TAKO ČESTI I ZBOG ČEGA JE TO DOBRO

Balkan se trese i podrhtava. I to doslovno.

Samo u prvih osam dana aprila seizmolozi su zabilježili čak 12 zemljotresa. Najviše ih je bilo u Hrvatskoj, a treslo se i u Bugarskoj i Grčkoj.

Najviše straha izazvao je potres magnitude je 4,6 stepeni po Richteru, koji je u utorak zadesio već razrušenu Petrinju.

Posljednji val potresa počeo je upravo katastrofom na području Petrinje, Siska i Gline. U potresu, koji je 29. decembra pogodio Baniju u Hrvatskoj, poginulo je sedam osoba.

Centar Petrinje, u kojem su dominirale stare zgrade, uništen je skoro do temelja. U ovom gradu i susjednim opštinama hiljade ljudi je ostalo bez krova nad glavom, a direktna šteta se procjenjuje na više od pet milijardi eura.

Nakon tog snažnog zemljotresa, samo za jedan dan registrovano više od 300 potresa, a njh 35 se moglo osjetiti i u BiH.

Narod se uspaničio, ali su seizmolozi objasnili da su takvi, naknadni udari, normalna pojava nakon snažnijeg zemljotresa.

Podrhtavanje tla se nastavilo i narednih dana i mjeseci. Ne jenjava ni uznemirenost stanovništva u BiH, pogotovo u Bosanskoj Kostajnici i Kozarskoj Dubici, pograničnim opštinama, u kojima je zbog petrinjskog potresa oštećeno na desetine kuća, te u Banjoj Luci, koja još pamti katastrofalni zemljotres iz 1969. godine.

Od 29. decembra, kada su se odjeci zemljotresa osjetili i u Prijedoru i Banjoj luci i kada je hiljade građana, u strahu istrčalo na ulice, mnogi se pitaju: šta nas čeka sutra? Da li živimo na opasnom prostoru? Mogu li gradovi u BiH doživjeti sudbinu Petrinje? Da li će se ponoviti Banja Luka 1969. godine?

Seizmolozi poručuju da niko ne može egzaktno predvidjeti kada će se i gdje dogoditi zemljotres, ali da je cijeli Balkan trusno područje. A jedino što ljudi na Balkanu mogu uraditi da bi mirnije spavali, jeste da prilikom gradnje kuća i zgrada vode računa o tome gdje žive.

Mr. Snježana Cvijić Amulić, načelnica Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu RS, kaže da je učestala seizmička aktivnost u regionu u posljednjim mjesecima posljedica petrinjskog zemljotresa, koji je bio prilično snažan.

  • Sve što se sada dešava je posljedica smirivanja tla i dolaska u ranvotežu rasjeda koji je bio aktivan 28. i 29. decembra – kaže Snježana Cvijić Amulić i dodaje da se i narednih mjeseci mogu očekivati slična podrhtavanja tla.
  • I više od godinu dana nakon takvog potresa se registruju nakandni udari – objašnjava sagovornica.

Ona podsjeća da se prije Petrinje dogodio i potres u Zagrebu, ali da se ne radi o zemljotresima u istom rasedu.

  • Zemljotres u Petrinji je za nas značajniji, jer je bliže i dogodio se na jednom segmentu aktivnog rasjeda, koji vodi od Jastrebarskog do Kostajnice i od Kostajnice se pruža prema Banjoj Luci. Zbog toga se ta seizmička energija, koja se oslobodila prilikom petrinjskog potresa, a koja prolazi kroz zemljinu unutrašnjost, odrazila i kod nas – dodaje Cvijić Amulić.

Dodaje da su neki američki seizmolozi došli do zaključka da je vjerovatnoća jačeg zemljostresa, koji bi mogao zadeseti naše krajeve, nakon petrinjskog potresa četiri puta veća, nego prije tog katastrofalnog zemljotresa.

  • Naravno, to je samo vjerovatnoća, zemljotres spada u haotične prirodne pojave i tu se ništa egzatktno ne može prognozirati. Ipak, moramo biti svjesni da živimo u seizmogenoj zoni, gdje je moguć jači zemljotres, ali ne znamo kada se će on desiti – kaže Snježana Cvijić Amulić.

Dodaje da uvijek treba imati na umu da, u slučaju potresa, ljude ne ubija zemljotres, kao prirodna pojava, nego objekti koji se zbog zemljotresa ruše.

Kad zemlja zadrhti stradaju najčešće starije zgrade, ili kuće koje nisu građene po propisima o aseizmičkoj ili protivtrusnoj gradnji.

  • Pokazalo se to i u Banjoj Luci 1969. godine i u Zagrebu prošle godine i u petrnjskom potresu, pa i kod nas u BiH u pograničnim mjestima, koje je zahvatio taj potres. U svim tim slučajevima su stradale stare zgrade ili noviji objekti od cigle, koji nemaju stubove od armiranog betona. Naprosto, te građevine nisu projektovane tako da mogu izdržati udare koji su na ovom području očekivani – kaže Snježana Cvijić Amulić.

Ivan Brlek, seizmolog u Federalnom hidrometeorološkom zavodu BiH, međutim, tvrdi da je mala vjerovatnoća da će se uskoro na području BiH i susjednih zemalja desiti neki veliki razorni zemljotres.

  • Takvog zemljotresa, vjerovatno neće biti, bar ne u narednih 50 godina – kaže Brlek.

Upravo manji potresi, koji se dešavaju ovih dana, smanjuju opasnost od pojave jakih zemljotresa, navodi Brlek.

  • Ljudi ne treba da budu uznemireni, naprotiv. Za jak potres potrebno je da se nakupi seizmička energija, a ovi mali zemljotresi oslobađaju, postepeno, tu energiju i smanjuju rizik – kaže Brlek.

Objašnjava da je učestalost manjih zemljotresa, kakvoj svjedočimo u posljednje vrijeme, uobičajena na našem području, i posljedica je kretanja sjevernoafričke tektonske ploče prema Balkanu.

  • Cijeli Balkanski poluotok je pod utjecajem kretanja afričke tektonske ploče. I BiH se, dakle, nalazi na trusnom području, a to je posebno izraženo na području Banje Luke, Tuzle i Hercegovine. To treba da znamo i da živimo u skladu s tim, a to znači, prije svega, da treba graditi objekte prema standardima koji su primjereni ovom području. Strah tu ne pomaže – zaključuje Brlek.

Strah ne pomaže, ali ljudi se boje zemljotresa, pogotovo oni koji su već doživjeli razoran potres, što je recimo slučaj sa starijim ili sredovječnim Banjalučanima.

Za širenje straha i kod onih ljudi koji na svojoj koži nisu osjetili takvo iskustvo, zaslužne su savremene komunikacije.

  • Zemljotresa je bilo oduvijek, ali prije nekoliko vijekova mnogi ljudi nisu ni znali šta je to. Nekad, recimo, naši preci nisu imali pojma da se negdje u Japanu desio neki potres. Danas, takoreći u istoj minuti, saznamo za svaki potres u bilo kojem dijelu svijeta. Odmah znamo i kolika je jačina i kakve su štete i posljedice, a slike stradanja začas obiđu planetu – kaže Ivan Brlek.

Sam pomen zemljotresa kod mnogih izaziva jezu i zato što je to nepredvidiva prirodna pojava. Niko ne može znati kad će se potres desiti, pa prema tome ne može ni upozoriti stanovništvo da se evakuiše.

Ivan Brlek tvrdi da je u BiH u najvećoj opasnosti od učestalih zemljotresa područje južne Hercegovine, na potezu od Livna do Trebinja. Dobra vest je da ti potresi nisu snažni niti opasni.

  • Tu se javljaju zemljotresi umjerene magnitude. Oni ne izazivaju materijalne štete ali su česti, skoro svaki dan imamo neki zemljotresi u BiH, najčešće na tom području – kaže Brlek.

Tako je u Nevesinju krajem 2019. za šest dana zabilježeno šest uzastopnih zemljotresa, magnitude od 2,7 do 5,5 stepeni po Richteru.

Stanivništvo, pogotovo mladi, koji ne pamte ranije potrese u Hercegovini, bili su u panici i svi su istrčli na ulice, ali osim oštećenja na starijim zgradama, drugih posljedica nije bilo, piše Blic.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ZASLAĐENA PIĆA SU UKUSNA, ALI POVEĆAVAJU RIZIK OD KARDIOVASKULARNIH BOLESTI

0
Žene koje piju jedan ili više zaslađenih napitaka dnevno imaju više od 20 posto veće šanse za razvoj kardiovaskularne bolesti, tvrde istraživači.