BANJALUČKI GIMNAZIJALCI POSJETILI FERHADIJU: MNOGI OD NJIH PRVI PUT SU UŠLI U DVORIŠTE, PA I U SAMU DŽAMIJU

Učenici banjalučke gimnazije posjetili su džamiju Ferhadiju gdje su se upoznali sa njenom historijom, arhitetkturom, islamskim zidnim slikarstvom, saznali su i odgovore na neka od pitanja u vezi sa islamskom umjetnošću i kulturom

Privatna arhiva

.

Ferhadiju su posjetili učenici IB1 (Program međunarodne mature) sa profesoricom srpskoj jezika Brankom Ljubojević.

  • Povod za ovakav vid nastave bila je obrada romana Orhana Pamuka ‘Zovem se Crveno’ kojim se zanimamo u posljednjih mjesec dana, a koji se u osnovi bavi islamskom filozofijom, umjetnošću, slikarstvom prije svega. Razgovarajući sa učenicima na časovima, shvatila sam da bismo svi trebali, a i željeli saznati više uopšteno o filozofiji islama, odnosu prema umjetnosti, kako bismo adekvatnije pristupili analizi romana. S druge strane, saznala sam i da većina učenika nikada nije ušla ni u dvorište, a kamoli u samu džamiju te sam im predložila da probamo organizovati posjetu. Oduševljeno su prihvatili ideju i mislim da je zaista vrijedilo – rekla je za BUKU Branka Ljubojević.

Branka kaže da su njeni učenici mladi ljudi koji  nemaju predrasude.

  • Sama činjenica da su nakon 2. razreda srednje škole izabrali Program međunarodne mature pokazuje da imaju vrlo široke vidike, veoma visoke ambicije i planove, a da im je znanje i saznanje o svemu prioritet. Mnogi od njih su prvi put ušli u dvorište pa i u samu džamiju. Naravno, ima tu djece koja nisu iz Banja Luke, a tu je i jedna Amerikanka na razmjeni tako da smo svi skupa uživali na svoj način. Ono što je sjajno u svemu ovome je i činjenica da je posjeta Ferhadiji bila prvi dio našeg istraživanja islamske kulture i filozofije. Dogovorili smo i posjetu hafiza jednom od naših časova, jer on nije bio u mogućnosti da bude sa nama prilikom posjete. Učenici će pripremiti pitanja, a on će pokušati da im odgvori i time olakša pristup analizi djela, ali i razumijevanje jedne njima pomalo daleke kulture i filozofije – ističe Branka.
Privatna arhiva

Ona kaže da je sretna što su napokon došli do faze da se mogu raditi ovakve stvari, a da ih niko ne osuđuje.

  • Ja iskreno vjerujem da samo upoznavanje drugoga i drugačijega može odagnati strah i predrasude. Smatram da je to uzrok svih nesporazuma u BiH i da ovakvi časovi, uopšteno upoznavanje svega onoga što naša zemlja jeste, ali i sve druge zemlje i kulture, moža da nas izvede iz mraka začahurenosti u sopstvo kao jedino dobro, da nas oslobodi do te mjere da se osjećamo prijatno i prihvaćeno svuda. Moje interesovanje za islam kao kulturu i filozofiju seže još u devdesete, tako da je meni sve ovo bilo prirodno i normalno – ističe profesorica.

Dodaje da nas drugi ne može ugroziti, uniziti, oduzeti nam identitet time što ćemo ga upoznati.

  • Кako rekoh učenicima prije nekoliko dana, nacionalni identitet vam neće oduzeti čitanje stranih pisaca, ali hoće neodvajanje rječce NE od glagola! Samo neznanje može da nas ugrozi, unizi i oduzme nam mogućnost da budemo sve ono što treba da budemo. Sjajan dio ove priče je početak realizacije moje ideje. Naime, prvo sam se obratila poznaniku koji se bavi politikom, a vjernik je, musliman. Кada mi je on savjetovao da se obratim Islamskoj zajednici i pozovem na njegovo ime, ne preporučivši mi konkretno nikoga, pomislila sam da bi bilo dobro posavjetovati se sa vjeroučiteljem iz naše škole i pitati ga poznaje li on nekoga ko bi bio voljan razgovarati sa mnom i sa učenicima. Tako je i bilo. Sveštenik pravoslavne vjeronauke pomogao nam je da dođemo organizovano i budemo dočekani u džamiji Ferhadiji! Po meni je to sjajna priča, možda sjajnija i od ove moje ideje i realizacije…Napokon su došle generacije kojima je to prirodno i normalno…Samo još da one postanu donosioci odluka – kaže Branka Ljubojević.

Ona kaže da nije klasični vjernik, ali i neko ko se protivio uvođenju predmeta Vjeronauka u srednje škole.

Privatna arhiva
  • Reliogioznost i vjera najintimniji su dijelovi ljudskog bića i to treba da bude lična stvar svakog pojedinca. Moje poimanje religije i moj interes za nju više je baziran na historijskim elementima, kulturi i umjetnosti čiji je religija uvijek i svuda neodvojivi dio. Кao profesor srpskog jezika i književnosti nužno je da se bavim i time u okviru srednjovjekovne književnosti, narodne književnosti, ali i kasnijih perioda. Smatram da je veoma važno upoznati religiju i svoju, i svih onih sa kojima živite, jer tako upoznajete sebe i ljude oko sebe. Ipak, najvažnije od svih znanja i saznanja jeste spoznaja da smo svi isti i da sve religije propagiraju istu stvar na možda malo drugačiji način. S obzirom na to da živimo na prostoru, valjda jedinom na svijetu, koji je izjednačio vjeru i naciju, što je van pameti, ali je i nepromjenljivo, mišljenja sam da to ovdje mora da se izučava – ističe Branka.

Kaže da i dalje smatra da je predmet Кultura religija dovoljan, ali ako će predmet Vjeronauka donijeti širenje, a ne sužavanje vidika, plemenitost i za drugoga, a ne samo za sebe, razumijevanje i poštovanje tuđeg, a ne samo svoga, neka bude i Vjeronauka!

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.