BEGIĆ: SCHMIDT MOŽE DA BUDE LJUT NA ONE KOJI SU SVEZALI LUĐAČKU KOŠULJU OVOJ ZEMLJI I NJENIM LJUDIMA

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt tokom posjete u Goraždu burno je reagovao na pitanje novinarke da li je spreman nametnuti izmjene Izbornog zakona u BiH s obzirom na to da političkog dogovora nema te da odgovori na kritike na njegove izjave u vezi sa nezastupljenošću Hrvata i potrebe da se to promijeni.

Istakao je da su za trenutnu situaciju u državi krivi političari koji rukovode.

O svemu se oglasio i tuzlanski profesor Zlatan Begić, član Predsjedništva DF-a.

  • Pokušaj da se tzv. “konstitutivnost naroda” kao politički pojam pretoči u pravnu kategoriju sa konkretnim pravnim sadržajem i pravnim posljedicama u pogledu raspada Jugoslavije izvorno je bila ideja Slobodana Miloševića (ponajprije SANU-a) – sa namjerom da kroz Badinterovu komisiju ovaj pojam – koji se do tada upotrebljavao isključivo u neformalnom govoru i političkom smislu – dobije karakter i snagu formalne pravne kategorije koja proizvodi konkretne pravne posljedice, a sa ciljem kreiranja pravnog osnova za cijepanje Hrvatske i BiH i stvaranje Velike Srbije. Badinterova komisija (sastavljena od vrhunskih pravnih stručnjaka) je, međutim, odbila mogućnost da se jedan takav pojam, mimo ustavnih akata na snazi, tretira kao pravna kategorija, odnosno kao pravni osnov za prekrajanje republičkih granica. Vrlo brzo je, međutim, službeni Zagreb prihvatio Miloševićev koncept konstitutivnosti – ali samo s obzirom na BiH, sa ciljem realizacije vlastitih teritorijalnih pretenzija prema BiH (što je posle presuđeno kao UZP), poručio je Begić te dodao:
  • A onda je bjelosvjetsko smeće koncept konstitutivnosti sa svim njegovim aktuelnim diskriminatorskim sadržajem i domašajem, sa svim onim što on danas predstavlja te pod svim mogućim oblicima prinude, inkorporiralo u ustavni sistem BiH kroz Vašingtonski i Dejtonski mirovni sporazum – po prvi put kao ustavno-pravnu kategoriju sa konkretnim i ustavom propisanim (diskriminirajućim!) sadržajem, provodeći tako ideju čiji je otac – zvanično i personalno – Slobodan Milošević.

Dakle, mit o konstitutivnosti u bivšoj Jugoslaviji trebao je prvenstveno da posluži za uspostavljanje Velike Srbije pri čemu je ova kategorija trebala da dobije karakter pravne kategorije (kao pravni osnov) kroz mišljenja Badinterove komisije – što se nije desilo.

Evropski sud je o principu konstitutivnosti kazao svoje (kazala je to i Badinterova komisija svojevremeno), međutim, nosioci velikodržavnih politika iz susjedstva i iz BiH, te predstavnici međunarodne zajednice u BiH očigledno ne odustaju od Miloševićevog koncepta.

Čini se da Slobo nikad nije bio življi. Tuđman je – kada je o BiH riječ bio samo njegov vrlo dobar učenik kao što su, čini se, i aktuelni predstavnici međunarodne zajednice u BiH u smislu ideja koje slijede svojim potezima i stavovima.

I da, na sastanku koji je održan neposredno prije nametanja izmjena Izbornog zakona koje su se odnosile na integritet izbornog procesa, između ostalog, g-din Schmidt – prema dostupnim informacijama izjavio je da tek uči Ustav BiH.

  • Danas vidimo da mu to vrlo teško ide. Ipak, za složenost aktuelnog gradiva iz Ustavnog prava Bosne i Hercegovine nisu krivi oni koji su poklani (ili koji su to trebali biti), niti oni koji pokušavaju da osiguraju minimum funkcionisanja sistema u BiH djelujući unutar ustavnog okvira čiji idejni tvorac je balkanski kasapin, a koji neki nazivaju i luđačkom košuljom. Zato, što se mene tiče, g-din Schmidt može da se dere u svojoj kući i na svoje ukućane (ako mu to tamo dozvole!). I može da bude ljut na svo ono smeće koje je osmislilo i svezalo luđačku košulju ovoj zemlji i njenim ljudima. A koju bi on, kako se čini, još malo da pritegne…

P.S. Kada gospodin visoki predstavnik dođe do dijela o ljudskim slobodama i pravima, obavezno da pročita i obradi presude Evropskog suda za ljudska prava. Ako nas uopšte smatra ljudima… – poručio je Begić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NAPREDAK VOJNE INDUSTRIJE BIH: UTROSTRUČEN IZVOZ U POSLJEDNJIH GODINU DANA

0
U prva tri mjeseca smo izvezli robe u vrijednosti koja je za 12,5 posto manja u odnosu na isti period prošle godine, prema jučer objavljenim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.