BEGIĆ ZA HAYAT.BA: IMPERATIV JE USPOSTAVITI REGISTAR OBOLJELIH OD ALZHEIMEROVE BOLESTI NA DRŽAVNOM NIVOU

U svijetu je jučer obilježen Svjetski dan Alzheimerove bolesti.

Tim povodom za portal Hayat.ba govore bosanskohercegovački ljekari i istraživači, redovna profesorica na SSST-u Mirsada Čaušević i asistent na SSST-u doktor Edin Begić.

Na početku objašnjavaju da je Alzheimerova bolest oštećenje mozga koje najčešće vodi do neizlječive i nezaustavljive demencije kod osoba starijih od 65 godina.

Dobila je naziv prema psihijatru dr. Aloisu Alzheimeru, koji je 1901. godine u Frankfurtu primijetio specifične simptome kod pacijentice koja se zvala Auguste Deter, koji se nisu uklapali u do tada opisane kategorije ostalih neuropsihijatrijskih oboljenja.

Dr. Alois Alzheimer je prvi opisao ne samo kliničke simptome, nego i patološke promjene u mozgu kod pacijentice Auguste Deter, nakon njene smrti 1906. godine.

  • Kasnija istraživanja su pokazala da osobe ženskog spola nose veći rizik za razvoj Alzheimerove bolesti. Međutim, istraživanja su pokazala i da kod osoba ženskog spola Alzheimerova bolest sporije napreduje nego kod osoba muškog spola, što znači da su usljed još nepoznatih razloga žene otpornije na neuropatološke promjene, koje su specifične za ovu bolest od muškaraca. Nesumnjivo je da je ta otpornost kod žena vezana za dodatnu kopiju hromosoma X, ali detalji još nisu istraženi”, ističe profesorica Čaušević i dodaje da je najprepoznatljiviji klinički simptom Alzheimerove bolesti gubitak sposobnosti pamćenja koje je vezano za oštećenje u dijelu mozga koji se naziva hipokampus. Najčešće se spominju dva oblika pamćenja: dugoročno i kratkoročno. Kod Alzheimerove bolesti prvo se gubi sposobnost kratkoročnog pamćenja (npr. nemogućnost pamćenja jesmo li doručkovali ili ne, iznenadno zaboravljanje o tome gdje se nalazimo). U naprednijim stadijima bolesti postepeno se gubi pamćenje o prethodnim događajima i osobama iz neposredne okoline (npr. neprepoznavanje ukućana, prijatelja). Zbog ovih osobina pacijentica Auguste Deter je, navodno, rekla da je “samu sebe izgubila”.

U toku 1990-ih godina molekularne osnove Alzheimerove bolesti su otkrivene.

U ćelijskim modelima i u mišijim modelima ove bolesti, kao i u patološkim nalazima ljudskog mozga, otkriveno je da nakupine proteina koji se zovu amiloid-beta i posebno oblikovani tau protein (ili fosfo-tau) dovode do poremećaja u funkciji ćelija ljudskog mozga koji se nazivaju neuroni.

Nakon tih otkrića, amiloid-beta i tau protein postali su mete za razvoj lijekova za liječenje Alzheimerove bolesti.

Nažalost, klinička ispitivanja su do sada pokazala da nijedan od lijekova koji je bio razvijen prema ovim dvjema metama nije uspio zaustaviti gubljenje pamćenja i napredovanje neuropatoloških promjena Alzheimerove bolesti.

  • Zbog ovih neuspjeha naučno-istraživačke grupe, uključujući i nas, fokusirale su istraživanja prema drugim molekularnim mehanizmima koja bi dovela do spoznaja o alternativnim biološkim putevima i novim metama koje bi služile za razvoj novih lijekova koji su neophodni za liječenje ove kompleksne bolesti – kaže profesorica Čaušević.

Specijalizant kardiologije, mladi doktor Edin Begić, koji je za svoje radove bio nagrađivan na internacionalnim takmičenjima mladih ljekara upravo za radove u vezi s Alzheimerovom bolešću, objašnjava na šta su usmjerena njegova istraživanja koja su rezultovala i knjigom ovog našeg mladog naučnika.

  • S obzirom na to da se bavim kardiologijom, cilj mi je bio da naš tim poveže markere vezane za kardiološku patologiju i samu Alzheimerovu bolest. Prvi rad koji smo objavili nazvan je SOMAscan-based proteomic measurements of plasma brain natriuretic peptide are decreased in mild cognitive impairment and in Alzheimer’s dementia patients, gdje smo pokušali povezati marker srčane insuficijencije, moždani natriuretični peptid (engl. brain natriuretic peptide) i samu etiopatogenezu Alzheimerove bolesti. Rad je objavljen u časopisu PlosOne (impact factor 2.740).

Drugi naš rad je bio Increased Levels of Coagulation Factor XI in Plasma Are Related to Alzheimer’s Disease Diagnosis, gdje pokušavamo dodatno istražiti vaskularnu pozadinu Alzheimerove bolesti. Dobili smo signifikantne rezultate za faktor XI koagulacije, koji je u praksi poprilično zanemaren, a lijekovi koji su dostupni djeluju na niži faktor po hijerarhiji u sistemu koagulacije (inhibitori faktora Xa). Rad je objavljen u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease (impact factor 3.990). Ovaj rad postavlja hipotezu da bi eventualno blokiranje metabolizma faktora XI, koje bi spriječilo nakupljanje istog, moglo imati benefita u prevenciji i tretmanu Alzheimerove bolesti. Dodatnu važnost ovom radu daje činjenica da se već inhibitori faktora XI ispituju u kliničkim studijama, u svijetu kardiološke patologije”, kaže doktor Begić.

On ističe da je Alzheimerova bolest, iako se mnogo istražuje, i dalje velika nepoznanica, osobito kada se govori o segmentu prevencije, ali i adekvatne dijagnostike.

  • Kao takva izazov je za naučnu zajednicu, te nudi veliku mogućnost za dobivanje novih saznanja, koja bi suštinski omogućila i optimalan tretman, što je i cilj naučnoistraživačkog rada. Naučnoistraživački rad bez praktične primjene je i besmislen i nesvrsishodan. Uspostava registra pacijenata s ovom dijagnozom na nivou države vjerovatno treba biti imperativ zajednice koja se bavi ovom patologijom, jer će omogućiti informacije o samoj zastupljenosti bolesti na tlu Bosne i Hercegovine, a time nam dati i prostor za što bolji tretman i praćenje ovih pacijenata”, zaključuje doktor Begić.

(Elma Begović-Omerašević)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE