Piše: Amina Bešo
Veliki potencijal ovog historijskog gradića predstavlja i turizam. Turisti posjećuju staru Tvrđavu, ili kako je u Tešnju nazivaju „Gradinu“, Sahat kulu, kompletan stari dio grada i neizostavni Eminagića konak.
Eminagića konak, depandans je „Muzeja“ Tešanj. Svjedoči jednom vremenu, baš kao što u BiH sve svjedoči u korist postojanja Bosne i Hercegovine. Izgrađen je prije 1860.godine. U njemu je do osamdesetih godina prošlog vijeka živjela ugledna tešanjska begovska porodica, Eminagići. Bili su to begovi, velepopsjednici i trgovci. Nakon toga kuća je propadala, a otkupila ju je i obnovila Općina Tešanj.
Otvoren je u Maju 2011.godine i obavezna je destinacija, posjetiocima Tešnja. Ovo je jako dobar primjer kako se historijsko i kulturno naslijeđe može pozitivno iskoristiti u korist unaprjeđenja lokalnog ali i državnog turizma, uzmemo li u obzir da Eminagića konak posjećuju turisti iz naše države, ali i cijele Evrope.
- Eminagića konak doprinosi razvoju turizma u Tešnju. Posjetioci odmah pri dolasku u Tešanj posjete Stari grad (gradinu, tvrđavu) a ljubitelji osmanske arhitekture posjete i Eminagića konak. Tamo mogu uživati u načinu stanovanja iz prošlosti, za kojim su starije generacije često nostalgične. Ljubitelji tradicionalnih sokova, bosanske kahve i tešanjske pekmezli hurmašice mogu sve to kušati prilikom posjete ovoj kući -kaže Mensura Mujkanović direktorica JU „Muzej“ Tešanj.
Mujkanović dodaje i da je Eminagića konak najljepši objekat stambene arhitekture u Tešnju, sličan Svrzinoj kući u Sarajevu i drugim stambenim objektima u Bosni u kojima se može osjetiti kultura stanovanja jedne bogate muslimanske gradske porodice iz 19. stoljeća. Izgrađen je tradicionalnim sistemom gradnje, od prirodnih materijala, sa odvojenim dijelom za muške i ženske članove porodice. Nacionalnim spomenikom je proglašen 2006. godine zbog svoje kulturne i umjetničke vrijednosti, a to nam govori da je važan za Tešanj, a samim tim i Bosnu i Hercegovinu.
- Na osnovu broja prodatih karata možemo kazati da godišnja posjeta konaku bude cca 4000 posjetilaca -kaže Mujkanović.
Hiljade posjetilaca ove begovske kuće ima priliku uživati i svjedočiti nekom drugom vremenu. Ova historijska građevina sastoji se od magaze, prizemlja i sprata.
Prizemlje Eminagića konaka ima sedam prostorija: hajat, mutvak,magazu prizemlje, sjeverozapadnu sob, jugozapadnu sobu, južnu malu sobui i jugoistočnu sobu. Pojedine prostorije ove kuće predstavljaju bogatstvo i komfor. Jedna od prostorija s elementima komfora je Begova soba, koja ima i najljepši pogled, na Tešanjsku gradinu i na staru Čaršiju.
- Veoma bitno je da čuvamo ovakve spomenike, oni su dio naše povijesti i sastavni dio našeg identiteta. Svjedoče o životu i kulturi stanovanja u Tešnju prije nekih 200 godina. Što se tiče naše svjesnosti njihove važnosti možemo kazati da je to sve individualno. Ljudi sa zapada jako cijene ovakve spomenike, ali mi u Bosni to malo radimo. Mlade generacije dolaze sa školama u posjetu i na taj način doprinose da se konak promoviše, koristi i da mladi uče o naslijeđu. Nadam se da kada budu zrele osobe da će više cijeniti naslijeđe nego mnogi danas -kaže Direktorica Mensura Mujkanović.
