BEOGRADU JE DOSTA DODIKA: ‘VUČIĆEVA PODRŠKA JE SVE SLABIJA, DOKAZ ZA TO SU POTEZI PREDSJEDNIKA SRBIJE’

Tema najnovijeg "Mosta" Radija Slobodna Evropa (RSE) bila je da li će opozicije iz Republike Srpske i Federacije uspjeti da se dogovore o zajedničkom nastupu na izborima za Parlament Bosne i Hercegovine, koji će se održati iduće godine. Sagovornici su bili dva politička analitičara - Tanja Topić iz Banje Luke i Adnan Huskić iz Sarajeva.

Omer Karabeg/RSE: Da bi opozicije iz Republike Srpske i Federacije mogle zajednički da nastupe moraju da ostave po strani sve nacionalne i ideološke razlike koje postoje među njima, a koje nisu male. Da li je to moguće?

Tanja Topić: To je neophodan uslov da bi uopšte mogli zajednički da nastupe. Mislim da će se oko vrućih nacionalnih tema teško postići konsenzus i saglasnost između opozicionih partija iz Republike Srpske i Federacije. To je gotovo nemoguća misija, ali kad je pokrenuta inicijativa učinilo mi se da će opozicione stranke uspjeti ostaviti po strani tačke sporenja i fokusirati se na ona pitanja koja život znače za građane Bosne i Hercegovine.

Tokom pandemije vidjeli smo koliko su vladajuće stranke u Bosni i Hercegovini malo učinile kada je riječ o zaštiti zdravlja stanovništva. Njihova briga svela se na odlazak na aerodrom da svečano dočekaju humanitarnu pomoć i donacije koje smo dobijali iz svijeta. Više su susjedne države uradile za građane Bosne i Hercegovine nego ovdašnja vlast.

Omer Karabeg/RSE: Da li opozicione stranke iz Federacije mogu da pređu, recimo, preko toga što se Jelena Trivić, istaknuta funkcionerka Partije demokratskog progresa, divi Draži Mihailoviću, a gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je takođe iz te stranke, se slika sa četničkom zastavom?

Adnan Huskić: Mislim da će morati preći ne samo preko toga nego i preko suštinskih razmimoilaženja. Nisu u pitanju samo egzibicioni potezi, koje ste vi naveli, već i interpretacija događaja iz ranih devedesetih, prirode rata u Bosni i Hercegovini i uloge susjednih država. Previše je takvih pitanja oko kojih ne postoji bazični konsenzus.

Zato bi te teme u ovom momentu trebalo ostaviti po strani. Uostalom, ta se pitanja od izbora 1996. godine naovamo stalno otvaraju sa samo jednim ciljem – da se otvore. Nije bilo nijednog ozbiljnog pokušaja da im se pristupi sa željom da se iznađe neka vrsta kompromisa. To karakterizira vlast od 1996. do danas.

Mislim da je gospodin Mladen Ivanić, u vrijeme kada je bio član Predsjedništva BiH, govorio da je nužno staviti moratorij na pitanje ustavne reforme. Naravno da je to pitanje oko koga će se u jednom momentu morati razgovarati, ali nije nužno da to bude tema s kojom se stalno poigravaju nacionalni lideri da bi što duže ostali na vlasti.

Pandemija je pokazala kako korupcija i nepotizam ubijaju Bosnu i Hercegovinu i zato je neophodno te ljude pod hitno skloniti s vlasti i zamijeniti ih onima koji su spremni baviti se suštinskim problemima kako ovu državu svake godine ne bi napuštale desetine hiljada građana.

Više sam nego siguran da će vladajuće stanake i ovoga puta, kao i u svim dosadašnjim predizbornim kampanjama, otvarati sporna pitanja i izazivati krize kako bi odvukle pažnju birača od suštinskih problema. Otvaranje tih pitanja biće test za saradnju opozicionih stranaka iz Republike Srpske i Federacije.

‘Sluge i izdajnici’

Omer Karabeg/RSE: U Republici Srpskoj su već krenuli napadi na tamošnju opoziciju zbog najavljene koalicije sa opozicionim strankama iz Federacije. Ljudi bliski vlasti optužuju je za izdaju Republike Srpske. Koliko ti napadi mogu da odvrate birače od opozicije?

TanjaTopić: Napadi na opoziciju da je izdajnička su zapravo kontinuitet u politici vladajuće stranke u Republici Srpskoj. Opozicija je već odavno etiketirana kao izdajnička. Napadaju ih da su strani plaćenici koji ne štite srpski nacionalni interes. Njima se spočitava da su “sluge sarajevske politike“. Licemjerno ih optužuju za koketiranje sa Strankom demokratske akcije sa kojom je zapravo Savez nezavisnih socijaldemokrata u nekoj vrsti partnerstva na državnom nivou. To se stalno ponavlja. Optužuju se i etiketiraju svi oni koji ne misle isto kao vlast.

Vlast tvrdi da srpski nacionalni interes štiti jedino Savez nezavisnih socijaldemokrata i njegovi koalicioni partneti dok su svi drugi protiv Republike Srpske. Šalju se poruke da bi dolazak opozicije na vlast značio sahranu Republike Srpske. Pitali ste koliko to utiče na građane. Prije desetak godina te priče su se mogle prodavati. Sada – sve manje.

Ljudi masovno bježe sa ovih prostora. Desetine hiljada ljudi odlaskom na Zapad šalje jasnu poruku vladajućim u Republici Srpskoj. Postavlja se i pitanje koliko propagandne priče vlasti mogu imati uticaja u vrijeme pandemije kada su građani bukvalno zaokupljeni spasavanjem sopstvenih života.

Omer Karabeg/RSE: Čini se da je slično u Federaciji. Tamo se čuju optužbe da opozicija iz Federacije hoće da “sarađuje sa četnicima”.

Adnan Huskić: Bio sam iznenađen brzinom reakcije određenih stranačkih medija, posebno onih bliskih Stranci demokratske akcije, kojima nije dugo trebalo da počnu da napadaju incijalne razgovore o saradnji opozicionih partija. Riječ je o dugogodišnjoj strategiji etiketiranja protivnika kao neprijatelja Bosne, kao ljudi koji sarađuju sa onima koji podržavaju genocid, kvalifikujući ih i kao četnike.

Brzina reakcije govori da postoji nervoza i strah od toga kakvi bi mogli biti rezultati izbora 2022. Drugačije se ne može objasniti to hitro etiketiranje. Etiketiraju se one iste stanke iz Republike Srpske sa kojima je Stranka demokratske akcije u prethodnom sazivu parlamenta dijelila vlast.

Slažem se sa gospođom Topić da je efekat tog etiketiranja mnogo slabiji nego što je bio ranije. Danas imamo ne samo humanitarno-zdravstvenu katastrofu, koja je stotinu puta pojačana nesposobnošću vlasti, već i vrlo snažne građanske pokrete – Pravda za Davida u Banjaluci i Pravda za Dženana u Sarajevu. To daje energiju opozicionim strankama da napadaju neuralgične tačke ovog sistema. A to je prije svega sveprisutna korupcija.

Strane diplomate, kada sa njima nezvanično razgovarate, kažu da je takav nivo korupcije teško naći bilo gdje u svijetu. Pogledajte samo javnu potrošnju i šta sve oni pokrivaju preko sistema javnih nabavki. Zbog svega negativnog što se je akumuliralo u zadnjih nekoliko godina mislim da bi se mogla desiti ta toliko nužna promjena koja nam svima treba.

Vučićeva igra

Omer Karabeg/RSE: S obzirom da predsjednik Srbije Vučić snažno podržava Dodika, da li bi se moglo desiti da iz Beograda stigne negativna reakcija na ideju o zajedničkom nastupu i koliko bi to naškodilo opoziciji u Republici Srpskoj? Zna se koliko su poruke, koje dolaze iz Srbije, bitne za raspoloženje birača u Republici Srpskoj?

Tanja Topić: Uticaj Srbije je izuzetno veliki i ja često naglašavam da u Republici Srpskoj vrlo teško može doći na vlast neko ko nema blagoslov zvaničnog Beograda. Ne bih rekla da taj uticaj ide samo kroz javne poruke koje šalju funkcioneri – on ide i drugim kanalima.

Inače, Srbija se nije zvanično oglasila povodom inicijative o zajedničkom nastupu opozicije i mislim da se neće ni oglasiti zato što Aleksandar Vučić – bez obzira koliko to ponekad zvučalo neiskreno – stalno ističe da se zalaže za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. On se javno nikada neće miješati u odluke koje se tiču unutrašnjih odnosa u Bosni i Hercegovini, pa tako i izbora. Vi ste, gospodine Karabeg, rekli da Dodik ima snažnu podršku Aleksandra Vučića. Ja mislim da ta podrška jenjava i da više nije tako snažna kao sto je možda bila prije godinu dana. To mogu ilustrovati i primjerima.

Vidjeli smo da je Vučić na neke javne događaje, na kojima je Dodik neizostavni dio folklora, pozvao i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, ljutog protivnika SNSD-a i Milorada Dodika. Sa gradonačelnikom Stanivukovićem susreo se i prilikom dolaska u Banjaluku. Tako da mi podrška, koja dolazi iz Srbije, izgleda kao podrška podvojene ličnosti. Naime, u posljednje vrijeme, možda i od posljednijh izbora, ta podrška nije fokusirana samo na vladajuće u Republici Srpskoj već i na dio opozicionih lidera i njihovih partija.

Adnan Huskić: Otkako je gospodin Vučić postao prvo premijer a poslije predsjednik Srbije odnosi između Srbije i Republike Srpske dobili su novi kvalitet jer je prije toga saradnja na osnovu Sporazuma o specijalnim paralelnim odnosima između Srbije i Republike Srpske dugo vremena uglavnom bila mrtvo slovo na papiru.

Dosta stvari je realizovano nakon što je Vučić došao na vlast u Srbiji. Dodik koji je imao dobru saradnja, rekao bih i čak prijateljski odnos, sa Tadićem dok je on bio predsjednik Srbije – sjetimo se da je 2007. godine učestvujući u Tadićevoj predizbornoj kampanji Nikolića i Vučića nazvao političkim pobačajima – vrlo brzo je uspostavio dobre odnose i sa Vučićem kada je on postao ključna figura i centar moći u Srbiji.

Što se tiče opozicije iz Republike Srpske, ona ne pokazuje da bi na bilo koji način željela okrenuti leđa Srbiji – tako da ne vidim zašto bi Vučić optirao za jednu ili drugu stranu. Uostalom, Boris Tadić je dolazio na predizborne skupove Milorada Dodika i SNSD-a, a Vučić do sada to nije činio, što pokazuje jedan drugačiji odnos prema Miloradu Dodiku i vlastima u Republici Srpskoj.

Omer Karabeg/RSE: Milorad Dodik vidi u saradnji dvije opozicije prste stranih ambasada. On kaže da je to pamet stranaca.

Tanja Topić: Opet je riječ o matrici po kojoj Dodik funkcioniše. Ne samo što opozicione političke partije naziva izdajnicima nego ističe da iza njih stoje strane amsbasade koje navodno ulažu ogroman novac da se on sruši, a samim tim i uništi Republika Srpska.

Šalje se poruka da, ako on padne, Republika Srpska ne može opstati s obzirom da je on, kako tvrdi vladajuća stranka, jedini i eksluzivni zaštitnik Republike Srpske i srpskih nacionalnih interesa. To je izlizana priča koja je do sada imala uticaja na građane jer je navodno otkrivala zavjeru i mračnjaštvo zapadnih sila koje, eto, žele da zavladaju ovim prostorom.

Adnan Huskić: Sticajem okolnosti poznata mi je geneza prvih kontakata između opozicija u Federaciji i Republici Srpskoj i mogu reći da zaista nije bilo nikakvog, apsolutno nikakvog uticaja i sponzorisanja od strane ambasada zapadnih zemalja u Bosni i Hercegovini. I to je dobra stvar. Dobro je što je ovaj projekt proizašao iz nasušne potrebe opozicija u Republici Srpskoj i Federaciji da koordiniraju nastup na izborima 2022. da bi se stvari pomjerile sa mrtve tačke.

Faktor HDZ

Omer Karabeg/RSE: Čini se da je ozbiljan nedostatak koalicije to što za sada nema nagovještaja da bi u njoj moglo biti i hrvatskih stranaka jer Dragan Čović očigledno vrlo čvrsto kontroliše hrvatsko biračko tijelo.

Tanja Topić: To jeste veliki nedostatak mada ne bih slijedila matricu podjele po etničkoj liniji po kojoj bosanskohercegovačko društvo funkcioniše. Po toj logici da bi nešto bilo relaventno mora uključivati i Hrvate, i Srbe, i Bošnjake. Suština je u tome da unutar hrvatskog korpusa ne postoji opozicija koja bi bila odgovor na političku i svaku drugu vrstu dominacije HDZ-a Bosne i Hercegovine koji neprikosnoveno kontroliše hrvatsko biračko tijelo.

Mislim da bi i za pluralizam i za demokratiju bilo kudikamo bolje da imamo različite političke opcije koje ne bi funkcionisale po etnonacionalnoj matrici. Bilo je ranijih godina pokušaja stvaranja opozicije, ali su ti pokušaji ugušeni – tako da, kada se danas govori o hrvatskom korpusu, onda se obično stavlja znak jednakosti između njega i HDZ-a.

Adnan Huskić: Naravno da bi bilo dobro da u ovakvoj Bosni i Hercegovini. kakva je uspostavljena Dejtonskim sporazumom, postoji i određena alternativa HDZ-u i kvazinevladinoj organizaciji koja se zove Hrvatski narodni sabor. Ali s obzirom da je nema, mislim da je HDZ faktor bez kojeg se ne može jer će ta stranka sigurno biti jedan od pobjednika na izborima 2022, pa će se ta činjenica morati uzeti u obzir kada se bude razmišljalo o formiranju vlasti nakon izbora.

Ne treba zaboraviti da će HDZ vjerovatno imati takozvani kontrolni paket dionica u Domu naroda koji mu je nakon izbora 2018. obezbijedila upravo Stranka demokratske akcije. Bude li HDZ nakon izbora morao na državnom nivou učestovati u drugačijoj koaliciji nego što je sadašnja sa SDA i SNSD, vjerovatno će morati i svoje ponašanje unekoliko da tome adaptira. A moguće je da će upravo ta saradnja polučiti neku vrstu pluralizacije i u hrvatskom korpusu.

Omer Karabeg/RSE: Ima li šanse da opozicija konačno skine sa vlasti na nivou Bosne i Hercegovine Dodika, Izetbegovića i Čovića?

Tanja Topić: Teško je odgovoriti na to pitanje. Mislim da je osnovni preduslov da opozicija nastupi zajednički. To je izuzetno važno. Ako bude djelovala na nekoliko frontova, to će ići na ruku ljudima koji su sada na vlasti u Bosni i Hercegovini. Zato je neophodno obezbijediti jedinstven nastup. Vrlo je važno da izbori budu fer – i tu su oči uprte u strance.

Mora se spriječiti korupcija i uvesti poboljšanja koja će izborni proces učiniti transparentnim. Ljudi koji decenijama vladaju ovom zemljom stavili su pod kontrolu cjelokupan izborni proces koji je do te mjere kontaminiran da im dodatno daje onoliko glasova koliko im je neophodno da bi suvereno vladali.

Adnan Huskić: Rekao bih da postoji mogućnost da se ta trojka skine s vlasti. Sve zavisi od toga da li će uspjeti projekt o zajedničkom nastupu, a to neće biti jednostavno ako sudimo po reakcijama vladajućih stranaka koje evidentno shvataju opasnost koja im prijeti. Ne sumnjam da će oni u narednom periodu ići na proizvodnju kriza. S obzirom da se osjećaju ugroženim, da im prijeti gubitak vlasti, oni će biti mnogo brutalniji prema opozicionim stranakama.

Možda ćemo vidjeti i nešto što do sada nismo vidjeli u Bosni i Hercegovini jer ne treba sumnjati u maštovitost vladajućih stranaka da generišu različite vrste kriza. Toga se najviše plašim kao i malverzacija na izborima o kojima je govorila gospođa Topić. Ostaje nada da će opozicija uspjeti da do izbora održi sadašnji nivo saradnje i da neće podleći pritiscima. Ukoliko bude tako, ja sam blagi optimista da bismo nakon izbora 2020. mogli dobiti novu konfiguracija vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

Integralni razgovor najnovijeg Mosta RSE možete pročitati OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OVI MITOVI O JEDINCIMA NISU TAČNI

0
Često se za jedince misli da su usamljeni, sebični, razmaženi i da, istovremeno, žive u svijetu jednoroga i duga, jer je sva pažnja na njima. To nije istina.