BEŠLIN ZA HAYAT.BA: PLAŠIM SE DA BI EVROPA OPET MOGLA ŽRTVOVATI PRINCIPE

Nogometni klubovi najavili su novu, takozvanu Superligu. Evropa, na nogama. Uslijedili su sastanci, kritike, protivljenja.

Francuski predsjednik i britanski premijer zaprijetili su da će ugušiti kontroverzno takmičenje. Još dalje otišao je potpredsjednik Evropske komisije za promicanje evropskog načina života, usprotivivši se, kako reče, separatističkom planu. Separatizam, fašizam, nestajanje država, prekrajanje granica, moguće izazivanje nemira, ljudskih gubitaka – sve u jednom dokumentu. Odgovor – šutnja.

Posljednjih dana tek pokoji tihi komentar pokojeg evropskog ministrta. Nije evropskim silama nepoznato pravljenje ustupaka nacistima i fašistima da bi nahranili gladnu zvijer, koja je ne jednom nezasita kao plijen uzela nedužne ljude širom svijeta, piše u svojoj analizi doktor historije Milivoj Bešlin, naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

Za naš portal kaže da prvo moramo znati, ako krenemo od toga šta je reakcija Evropske unije na ovaj non paper, koji je Janez Janša očito dijelio sa evropskim političarima, šta je to Evropa.

  • Da li je Evropa ono što su ideali i što su principi na kojima je nastala EU kao ta supranacionalna tvorevina, a ti ideali i ti principi su i prihvatljivi i vrlo dobro poznati? Problem je što se u realpolitici vrlo često Evropska unija, a naročito njene članice, nacionalne države, zapravo oglušuju o te svoje principe – ističe naš sagovornik.

Objašnjava da se u krizama koje pogađaju Uniju (finsnijska, migrantska, aktuelna COVID kriza) uočava da Evropa ima historiju vrlo lošeg upravljanja krizama.

  • U tom sudaru principa, ideala na kojima je nastala EU i onoga što je ta brutalna realpolitika, bojim se da ideali i principi stradaju. I to ne bi bilo prvi put u EU. Ja sam ranije pisao o minhenskoj sramoti Evrope odnosno evropskih liberalnih demokratija iz 1938. godine kad se izašlo u susret Hitleru komadanjem jedne suverene države, Čehoslčovačke u to vrijeme. Sjetimo se samo kako je antifašistička i republikanska Španija također žrtvovana 1936. godine od strane također liberalnih demokratija. Dakle, vrlo često se dešava da principi stradaju. Bosna i Hercegovina je i sama itekako iskusila u vrijeme rata od 92.-95. godine kako to izgleda kad Evropa pokušava na jedan potpuno neadekvatan način ograničiti jednu politiku zločina i na kraju krajeva i taj zapadni svijet kroz sam Dejtonski sporazum nagradi sve ono što su bili ratni dobici nastali na zločinima. U svemu tome plašim se da bi Evropa mogla ponovno da žrtvuje svoje principe – kaže Bešlin.

O non paper-u kaže da, iako je očito da evropske diplomate njime manipulišu, da on među njima kruži, nije siguran da je i nastao u EU. „Meni se rukopis čini više ruski nego evropski“, kaže cijenjeni historičar.

I POČETKOM DEVEDESETIH SE GOVORILO ‘MIRNO SPAVAJTE’

Na naše pitanje, da li se treba plašiti da će Evropska unija ponovno, zarad drugih interesa, biti spremna žrtvovati određene države, konkretno one koje se u non paperu janeza Janše spominju (Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju), Bešlin odgovara:

  • Ne bih htio da anesteziram javno mnijenje i širim priču da će sve biti u redu, jer nisam siguran da će zaista biti, a opet ne bih mogao ni da tvdrim da je ovo nekakva opasnost koja će neminovno dovestii do rata. Već je loša situacija i poraz i Međunarodne zajednice i prije svega Evropske unije kada se u Bosni i Hercegovini govori ponovno o mogućnostima rata. Onog momenta kad se to pomene, ljudi će se sjetiti 92. godine pa i prije toga 91. da se vrlo često prije početka rata govorilo da rata neće biti, da mogu mirno spavati i slične stvari, ali je do njega ipak došlo. Ja sam historičar, ja ne mogu gledati u budućnost, ja samo mogu da kažem da se političke kockice poklapaju na jedan način koji nipošto nije povoljan za region. Da je u Americi i dalje administracija Donalda Trumpa, ja bih bio mnogo manje siguran da do rata neće doći. I dalje su, kako sam to u jednom tekstu nazvao, admiralski brod zapadnog svijeta SAD i to mi daje, u izvjesnom smislu, nadu da ipak do novog rata neće doći.

U OVOM SVIJETU JE NOVAC VAŽNIJI OD LJUDI

Naš sagovornik se osvrnuo i na činjenicu da su reakcije evropskih zvaničnika na najavu nove fudbalske takozvane Superlige bile oštre, promptne i glasne, dok se s druge strane šutjelo i šuti na dokument o nestajanju suverenih država u Evropi. Pitali smo da li su milioni dolara i eura, koji se „obrću“ u fudbalu, zvaničnicima važniji od miliona ljudskih sudbina.

  • To nije samo evropska sudbina, nego globalna. To je neoliberalizam i kapitalistička logika. Novac je, nažalost, u ovom poretku važniji od ljudi. Mi smo to sada vidjeli, kad je u pitanju pandemija, da se naposljetku sve vrti oko novca. U početku su retorički svi bili zabrinuti za ljude i njihovo zdravlje, a onda, kako je odmicala ova kriza, vidjeli smo da su svi mnogo vše bili zabrinuti za novac. Tako da, ono što donosi novac, nažalost će u današnjem svijetu, koji je takav i kapitalistički i materijalistički, biti uvijek važnije do ljudi – ističe Bešlin.

Kazao je da je iz Evropske unije reakcija i osuda Janšinog non papera ipak bilo iako one nisu dolazile sa visokih nivoa.

  • Istina je da je riječ o nižim nivoima pa se to može tumačiti time da nisu željeli da daju na značaju jednom potpuno amaterski napravljenom uslovno rečeno dokumentu. Moguće da je to motiv zbog kojeg nisu sa najviših nivoa upozoravali, odnosno negirali takve planove, nego je to urađeno sa nivoa nekih seretara, ministartava spoljnih poslova ili ambasada – kaže doktor Bešlin za Hayat.ba.

SVIJET I EVROPA NEMAJU PRAVO NA ŠUTNJU

Ipak, Evropa u Bosni i Hercegovini koja je osjetila posljedice njenog nedjelovanja i pogrešnog djelovanja, nema pravo šutjeti, zaključuje.

  • Evropa ima višestruku obavezu prema BIH. Jedna je ta, u velikoj mjeri, nečasna uloga same tadašnje Evropske zajednice u nemogućnosti da spriječi sukobe, zločine, da spriječi genocid u BiH. Evropa je, dobro se sjećate, radila puno toga što je podsticalo sve ove užasne stvari u BiH. Naposljetku, vidjeli smo da je rat završen tek kad su se umiješale Sjedinjene Američke Države. To je jedan nivo moralne obaveze koju EU ima prema BiH,“ naglašava i dodaje da prema Bosni i Hercegovini ima obavezu i cijeli zapadni svijet jer je Dejtonskim sporazumom legitimisao etničku podjelu zemlje, odnosno rezultate rata i zločina u BiH.
  • Sami ti dejtonski temelji su generisali i generišu krize i država se doista čini u velikoj mjeri nefunkcionalnom, ali ne možete onda da kažete ‘vi ste nefunkcionalni’ ili ‘vi niste u stanju da napravite funkcionalnu državu’. Pa čekajte, ali osnova toga je sam Dejtonski sporazum koji je nametnut od strane velikih sila, zapadnih sila. To je drugi nivo obaveze koji postiji prema BiH – ističe Bešlin.

Zaključuje da su treći nivo moralne i političke odgovornosti Evropske unije i uopće zapadnog svijeta prema Bosni i Hercegovini upravo principi na kojima se EU temelji.

„Oni su“, kaže naš sagovornik, „apsolutno zgaženi u tom ne papiru Janeza Janše“.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

INZKO: BAJRAM UVIJEK IZNOVA NUDI PRILIKU SVIMA DA ŠIRE RAZUMIJEVANJE I...

0
Visoki predstavnik Valentin Inzko uputio je svim muslimanima u Bosni i Hercegovini najiskrenije čestitke povodom Ramazanskog bajrama, uz želje da mubarek dane provedu u skladu sa tradicionalnom simbolikom koju ovaj praznik nosi, u miru i rahatluku, skupa sa svojim najbližima, porodicom, prijateljima i komšijama.