BH. APSURDI: IMAMO JEFTINIJU PILETINU OD KOMŠIJA, A PDV NAM JE VEĆI OD NJIHOVOG! KLAS I MADI CIJENE DOMAĆE TRŽIŠTE

Svi smo potrošači pa svi znamo da je život skuplji nego ranije, ali šta je s proizvodnjom osnovnih životnih namirnica, to je jedna nova perspektiva o kojoj se rjeđe govori, a mi je otvaramo danas, jer su na toj strani oni koji pune budžete. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Realni sektor u BiH jedini je ponio teret krize uzrokovane pandemijom, a dok su granice bile zatvorene pokazao iznimnu odgovornost prema domaćem tržištu i opskrbio ga svime što je građanima bilo najpotrebnije.

Gosti današnje emisije Dobar dan BiH bili su Madžid Avdagić, direktora Klasa i Ermina Salkičević-Dizdarević, direktorica općih i ekonomskih poslova u kompaniji Madi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Avdagić je na početku prokomentarisao poskupljenja osnovnih životnih namirnica, kazavši da je bh. ekonomija izrazito mala i vezana je za sva dešavanja na svjetskom tržištu, a cijene uzrokovane pandemijom, da li opravdano ili neopravdano – ipak enormno rastu.

  • Ono što se dešava na svjetskom tržištu barem po pitanju prehrambene industrije jeste da su cijene sirovine, u ovom slučaju pšenice, za 30 posto veće nego što su bile u istom periodu prošle godine. I opet značajno povećana potražnja za sirovinom, a i ova dešavanja, vremenske prilike koje su uticale na plod, u ovom slučaju pšenice, uzrokuju povećanje cijena, ali opet kao što znate od kompanije do kompanije nastojimo da iz nekih vlastitih resursa pokušamo to što više amortizirati, odnosno ublažiti.

Salkičević-Dizdarević govorila je o formiranju cijena brašna, odnosno piletine.

  • Glavni faktori industrije mesa uticaja na cijenu jesu ponuda i potražnja. Naravno, cijena žitarica, pšenica i kukurz, ali i druge žitarice, ta cijena žitarica je u odnosu na prošlu godinu porasla za 60 posto, i moram napomenuti da je učešće žitarica u cijeni piletine 75 posto, vrijednosti piletine kreira cijena žitarica, a samim tim, mi smo u vrlo nepovoljnoj situaciji. Naprimjer, transportna ambalaža poput kutija, vrećica i slično, koja je potrebna za transport naše robe na tržište BiH je porasla, pa je tako cijena plastike porasla 55 posto, kartonska ambalaža je rasla i više od 200 posto, to su enormni skokovi, a cijena piletine u odnosu na 2019. godinu, porast cijene je bio 10 do 12 posto, a pri tome napominjem 2019. godine je 60 posto je bila niža cijena žitarica nego 2021. godine – istakla je Salkičević-Dizdarević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je da je porezna stopa u zemljama u okruženju drugačija, poput Hrvatske i Srbije, u Hrvatskoj je PDV na meso 13 posto, u Srbiji je 10 posto, dok je kod nas 17 post.

  • Pri tome su cijene piletine u BiH niže nego u regionu, a usuđujem se reći i u Evropskoj uniji, cijene su neuporedive. U BiH je cijena filea danas na tržištu između 8,50 i 9,50 KM kilogram, u Srbiji je cijena filea 12 do 13 KM kilogram. Ne zaboravimo, Srbija kao zemlja ima razvijenu kulturu uzgoja žitarica i PDV od 10 posto. U Hrvatskoj cijena filea od 14 do 18 KM PO kilogramu. Cijene su neuporedivo, a mi ako imamo veću stopu PDV-a, imamo ovaj skok cijena žitarica kao i ostale zemlje u regionu, nemamo kulturu uzgoja žitarica kao Srbija, i dalje imamo najniže cijene piletine na tržištu – naglasila je Salkičević-Dizdarević.

Kada je riječ o globalnim dešavanjima i promjenama na svjetskom tržištu koje utiču na nas u BiH, Avdagić je kazao da BiH nije zemlja koja ima resurse za proizvodnju žitarica, tako da smo jako zavisni od ovoga šta se dešava na svjetskom tržištu, odnosno na tržištu regiona.

  • Imate jednu anomaliju koja se u prethodnom periodu dešavala, da se cijene žitarica mijenjaju iz sata u sat, gdje ujutro do 10 sati potvrdite jednu cijenu, a kad dogovarate isporuku dobijete drugu cijenu. Promjene dolaze zbog trenutnih dešavanja na svjetskom tržištu, neko naglo ili stvara realnu ili prividnu potražnju za žitaricama i sve to utiče na takva dešavanja cijena koje mi u ovom momentu imamo i koje mi kao proizvođači u BiH trpimo i crpimo iz vlastitih resursa. Također, suša dodatno usložnjava kompletnu situaciju po pitanju svjetskog tržišta. Kompanije iz Italije i Francuske naglo su postale zainteresirane za žitarice koje smo mi bili primarno fokusirani, to su žitarice iz Hrvatske i Srbije. Naravno, oni pravdaju da imaju sušu, da imaju značajnu potražnju, odnosno da osiguraju dovoljne zalihe žitarica za njihovu mesnu, ali i prehrambenu industriju – istakao je direktor Klasa Madžid Avdagić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Salkičević-Dizdarević se podsjetila na vrijeme kada su granice bile zatvorene, a naši privrednici su tada odgovorili zadatku.

  • To je bilo jedno teško vrijeme za sve nas, kako u BiH tako i u svijetu. Mi kao kompanija smo imali dva cilja, da sačuvamo zdravlje radnika i da održimo kontinuitet proizvodnje. To su bila dva primarna cilja za 2020. godinu. Hvala Bogu svi smo na broju i nastojimo povećati taj broj ljudi koji rade za našu kompaniju, a s druge strane uspjeli osigurati stabilnost tržišta, iz prostog razloga, mi smo odgovorna i stabilna kompanija, koja je prije svega bh. bred, a s druge strane vlasnik kompanije je jedan dan došao i kazao, „ne želim da se BiH suočava sa manjkom piletine, učinite sve da tržište BiH bude snabdjeveno maksimalnim količinama“.  Piletina nije nedostajala samo na tržištu BiH, nego i Evropi, a dnevno smo imali i preko tri upita samo za prodaju piletine van BiH po cijeni koja je bila višestruko bolja nego cijena koju smo mogli postići na tržištu BiH. Tragom želje vlasnika, mi smo se tako i ponašali i na vlastitu štetu u ekonomskom smislu smo odlučili dati prioritet bh. tržištu i sigurna sam da su to naši kupci prepoznali.  
  • Ono što se dešavalo 2020. nije bilo normalno i još uvijek se oporavljamo od te situacije, ali sa velike i stabilne kompanije koje znaju cijeniti ono što im pruži domaće tržište, stvari će se popeglati u budućnosti. Ne bih željela da cijela priča oko poskupljenja osnovnih životnih namirnica se završi samo na brašnu, ulju, šećeru ili piletini, mi ne smijemo zaboraviti da su poskupjeli sredstva za higijenu, zatim željezo, cement, nafta, transportni troškovi, prekoatlanski transport je preko 400 posto poskupio, i sve te momente koji direktno utiču na potrošačku korpu u cijelom svijetu, ne samo u BiH.  Željela bih da zamolim naše gledatelje da razmišljaju trezveno, iako su u teškoj situaciji i kupci i proizvođači, svi se borimo na svoj način najbolje što znamo i umijemo, da posmatraju da li neko zaista ostvaruje extra profit kroz promjenu cijena. Iz ovoga što smo rekli zaista je evidentno da se suočavamo ne sa 10 i 20 posto poskupljenja osnovnih repromaterijala u našim proizvodnjama, nego od 50 do 200 posto. Ponavljam, mi smo u vremenu pandemije obustavili izvoz skroz u cjelosti i sve količine usmjerili na tržište BiH – kazala je, između ostalog, Ermina Salkičević-Dizdarević, direktorica općih i ekonomskih poslova u kompaniji Madi.

(Ismar Imamović)

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KO JE ELDIN DIGLISIĆ I ŠTA JE PONUDIO FK ŽELJEZNIČAR?

0
Na redovnoj Skupštini FK Željezničar, održanoj u ponedjeljak 27. juna, delegati su dvotrečinskom većinom usvojli odluku da se Eldin Diglisić, Sarajlija koji je u Sjedinjenim Američkim Državama izgradio poslovno carstvo, izabere za strateškog partnera, koji će pomoći Klubu da „ispliva“ iz velike krize.