BH. PČELARI NA MUKAMA: DOŠLE TEŠKE GODINE ZA PČELE, SEZONE SVE LOŠIJE

Hercegovačkim pčelarima, koji bilježe nekoliko teških godina zaredom, kada je slabo medilo, ni ova godina se nije posrećila.

Pčelari kažu da je proljetos bilo hladno i vjetrovito, biljke su cvjetale, ali nije bilo velikog unosa u košnice, a onda je već u junu stiglo vrelo ljeto sa izuzetno visokim temperaturama vazduha i višemjesečnom sušom. Jedine nade još polažu u vrijesak, koga bi, možda, moglo nešto i biti, nakon obilnije kiše krajem avgusta u Hercegovini.

S druge strane, pandemija virusa korona povećala je potražnju za medom, koga ima sve manje u košnicama.

  • Sezone su sve lošije. Ove godne prvo je bio vjetar, pa beskišno vrijeme. Izdao nas je i vrijesak. Slaba je ovo godina. Bolesti pčela, na sreću, nije bilo, sad je kritična bila samo varoa, ali i to smo na vrijeme tretirali, pa su društva zdrava – kaže Dragoljub Šapurić.

Dragoljubove pčele žive u dvije države, na području Trebinja i u graničnom mjestu Banjani u Crnoj Gori. Trenutno ima 50 pčelinjih društva, a njegova porodica se pčelarstvom bavi već dvije i po decenije.

Priznaje da su došle teške godine za pčele.

  • Pčele selim, jer živim u Trebinju, pa kad iskoristim ovu pašu u nižim krajevima, preselim košnice u više predjele. To je jedini način posljednjih godina da se ubere nešto meda – objašnjava ovaj pčelar.

On se nada da će pčele uspjeti dobro prezimiti i da neće biti većih gubitaka u pčelinjim društvima.

Dugogodišnji pčelar i predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ iz Trebinja, Obrad Niknović, i ovu sezonu ocjenjuje lošom, jer su velike vrućine od juna uticale da je paša potpuno stala.

  • U nizu loših godina nešto je na početku bila bolja nego prošla, ali ni blizu prosjeka. I oni pčelari koji su preselili društva u više krajeve ne mogu se pohvaliti velikim unosima u košnice – kaže on.

Dodaje da se u Hercegovini, i pored svih poteškoća, od pčelarenja ne odsutaje.

  • Pčelarstvo je uvijek bila visokorizična i niskoprofitabilna grana privrede, iako na prvi pogled izgleda da se, sudeći po cijeni meda na tržištu, može lako doći do zarade – ističe Ninković.

Pošto su zalihe meda bile potrošene još prošle godine, proljetos je u Trebinju bilo skoro nemoguće naći teglu prirodnog meda. Proteklih mjeseci stanje je nešto bolje, ali potražnja je i dalje velika, prenosi srpskainfo.

  • S pandemijom virusa korona povećana je potražnja za medom, kao prirodnim sredstvom za jačanje imuniteta. Cijena kilograma je narasla na 20 KM. Da li će ostati tako, ili će med biti još skuplji, zavisiće od ponude i potražnje – kaže predsjednik trebinjskih pčelara.

Ninković upozorava da loše godine za pčelare i veća potražnja za medom otvaraju prostor za patvoreni med.

  • Ovakvog meda moglo bi biti još više, jer je na savjest ljudi teško uticati – zaključuje on.

Zbog rasprodatih količina meda na ovogodišnjem „Herceg festu“, održanom u junu u Trebinju, učestvovalo je najmanje pčelara do sada, a slična situacija bila je i na „Sajmu meda i vina“ u avgustu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE